Prema golosjemenjače su prve sjemenske biljke, potpuno neovisne o vodi do reprodukcija. Glavne golosjemenjače u Brazilu su araukarije, također poznat kao Paraná bor.
Pripremili smo a popis vježbi za golosjemenjače tako da možete provjeriti svoje znanje o prvim biljkama sjemenkama.
vidi više
Profesorica biologije dobila otkaz nakon nastave na XX i XY kromosomu;…
Kanabidiol pronađen u uobičajenoj biljci u Brazilu donosi novu perspektivu...
Možete pregledati povratne informacije i spremiti ovaj popis vježbi u PDF na kraju posta!
1) Golosjemenjače se dijele u četiri skupine sa živim predstavnicima: Cycadophyta, Ginkgophyta, Conipherophyta i Gnetophyta. Među tim tipovima, jedan se ističe kao najsrodniji angiospermama. Označite alternativu koja označava ovu grupu.
a) Cycadophyta.
b) Ginkgophyta.
c) Conipherophyta.
d) Gnetophyta.
2) (UFPR) U pitanje ispod upišite zbroj točnih stavki u odgovarajući prostor.
Parana bor – Araucaria angustifolia (Bert.) O. Kuntze. – je vrsta drveća podrijetlom iz Brazila, koja se fizionomski ističe tako da se šume u kojima se pojavljuje obično nazivaju „šume s araukarijom“, „borove šume“ ili „borove šume“. O ovoj vrsti i tipu vegetacije u kojoj se javlja ispravno je reći:
01) Šume araukarije nalaze se isključivo u južnom Brazilu, jer je to regija s višim temperaturama, što pogoduje razvoju vrste.
02) Araucaria je rod kojem vrsta pripada Araucaria angustifolia.
04) Paraná bor pripada skupini kritosjemenjača, jer tvori vrstu sjemena koja je popularno poznata kao pinjoli.
08) Oprašivanje bora Paraná obavljaju ptice, dok se njegovo sjeme raznosi vjetrom.
16) Imena autora koja se pojavljuju uz znanstveni naziv bora Paraná zaslužni su za otkriće šuma Araucaria.
32) Paraná bor pripada skupini četinjača, koja uključuje niz vrsta zapažene gospodarske vrijednosti.
64) Središnje područje pojavljivanja šuma Araucaria u Brazilu podložno je suptropskoj klimi, s mrazevima.
3) (UECE) Razmotrite dolje navedene karakteristike:
Značajke zajedničke golosjemenjačama i angiosjemenjačama:
a) samo I i III.
b) samo I i IV.
c) II, III i IV.
d) I, II i III.
4) Kažemo da su golosjemenjače definitivno uspjele osvojiti kopneni okoliš, budući da ove biljke ne trebaju vodu za oplodnju. Označite naziv građevine koja je omogućila ovu neovisnost o vodi.
a) Voće.
b) Cvijeće.
c) Sjemenke.
d) Peludna zrnca.
e) Flagelirane gamete.
5) Golosjemenjače imaju golo sjeme, odnosno bez ploda koji okružuje ovu strukturu. Osim ove upečatljive karakteristike, možemo spomenuti još nekoliko karakteristika prisutnih u ovoj skupini biljaka. Od dolje navedenih alternativa označite jedinu alternativu koja ukazuje na odsutnost karakteristike u golosjemenjačama.
a) Provodne posude za sok.
b) Lišće.
c) Stabljike.
d) Korijen.
i) Cvijeće.
6) Jedna od najupečatljivijih karakteristika golosjemenjača je prisutnost sjemenki. Ova struktura, također prisutna kod angiospermi, odgovorna je za zaštitu embrija i osiguravanje njegove prehrane. Označite alternativu koja točno ukazuje na strukturu koja potiče sjeme.
a) Sjeme nastaje razvojem plodnice.
b) Sjeme nastaje razvojem jajne stanice.
c) Sjeme nastaje razvojem plodnice.
d) Sjeme nastaje razvojem spore.
7) Kod golosjemenjača, vrlo važna evolucijska novost bilo je polenovo zrno, čime je definitivno prestala ovisnost o vodi za razmnožavanje. Oprašivanje u ovoj skupini biljaka obično se odvija vjetrom, proces koji se naziva:
a) arokolija.
b) anemofilija.
c) zoofilija.
d) entomofilija.
e) ornitofilija.
8) (UFSM) Analiziraj citat: “Plivanje anterozoida zamjenjuje se rastom polenove cijevi”. U kojoj se skupini biljaka prvi put dogodila ova supstitucijska pojava?
a) Briofiti.
b) Pteridofiti.
c) Golosjemenjače.
d) Kritosjemenjače – Jednosupnice.
e) Kritosjemenjače – Dikotiledone.
9) (UNIPAR) Parana bor (Araucaria angustifolia) ima biljke koje nose češere, mjesto proizvodnje jestivih struktura koje se nazivaju pinjoli.
Gore istaknuti izrazi odnose se na:
a) gametofit — ženski strobili — sjemenka.
b) sporofit — ženski strobilus — sjemenka.
c) sporofit — muški strobilus — sjemenka.
d) sporofit — plod — ženski strobili.
e) gametofit — sjeme — ženski češer.
10) Tip Coniferophyta ima dobro poznate predstavnike. U Brazilu, na primjer, ovaj tip mogu predstavljati araukarije. Biljke ovog tipa dobile su ovo ime jer imaju stožaste reproduktivne strukture koje se nazivaju:
a) polenova zrnca.
b) sporofit.
c) strobili.
d) arhegonij.
e) oosfera.
1 — d
2 — 02, 32, 64
3 — d
4 — d
5 — I
6 — b
7 — b
8 — c
9 — b
10 — c
Kliknite ovdje da biste spremili ovaj popis vježbi u PDF!
Vidi također:
