Mark Zuckerberg, izvršni direktor tvrtke Meta, najavio je veliki razvoj inicijative projekta “No Language Left Behind” na svojoj službenoj Facebook stranici. Facebook. Glavni cilj inicijative je razvoj umjetna inteligencija sposobni prevesti više od 200 svjetskih jezika. Dakle, ako želite saznati više o nova značajka meta prijevoda, samo nastavite čitati ovaj članak.
Čitaj više: Tehnologija prisutna u financijskim institucijama odlučujući je čimbenik pri odabiru
vidi više
Nisko pranje: sve više ljudi kaže zbogom perilicama rublja
Naučite kako komunicirati s Bardom, Googleovim novim chatbotom i konkurentom…
Izvorni koncept tvrtke nije podržavao ni polovicu današnjih jezika, ostavljajući milijune korisnici ne mogu razumjeti sadržaj objavljen na dvije najveće društvene mreže na svijetu (Facebook i Instagram). Međutim, s izdavanjem nove značajke, te aplikacije već uključuju ugrađene prevoditeljske mehanizme, iako možda neće raditi tako dobro na manje uobičajenim jezicima.
Nova tehnologija, poznata kao NLLB-200, razvijena je za poboljšanje automatskih prijevoda na Facebooku i Instagramu, no predobra je da bi se koristila samo u proizvodima tvrtke. Toliko da su Meta AI istraživači odlučili objaviti izvorni kod algoritma kako bi drugi mogli stvarati rješenja pomoću njega.
Na primjer, nije bilo dostupnog prijevoda za jezike kao što su Zulu, Guarani i dijalekti kojima govore afrička plemena, ili barem, kada je bio dostupan, prijevod je bio netočan. U tom smislu, nedostatak razumijevanja stvara svojevrsnu pristupnu barijeru suvremenom svijetu kojim dominiraju društveni mediji, što dodatno jača društvenu nejednakost.
Novi motor koristi drugačiji pristup kako bi osigurao fokusiranije rezultate. Umjetna inteligencija uključuje sustav strojnog učenja koji se hrani velikom količinom riječi. Bezbroj je mogućih kombinacija, pa umjetna inteligencija uspoređuje sadržaje kako bi utvrdila koji je najprikladniji u toj konkretnoj okolnosti.
Izazov je locirati govornike jezika koji su voljni opširno "razgovarati" sa strojem. Osim toga, tu je i problem nepostojanja pisanih gramatičkih pravila u nekim jezicima, budući da su se pojedini jezici razvili isključivo na temelju govornog jezika.
