sindrom sretnice, od engleskog lucky girl syndrome, novi je trend TikToka koji obećava privući valove pozitivnih postignuća u sam život, kao svojevrsni Zakon privlačnosti. Međutim, stručnjaci za psihologiju objašnjavaju da filozofija iza ovog trenda možda nije istinita i da morate biti svjesni vlastitih stavova.
vidi više
Majka obavještava školu da 4-godišnja kći, koja joj priprema ručak, može…
Princeza Charlotte 'nenamjerno' stvara probleme...
Posljednjih su godina društvene mreže preplavljene objavama koje prikazuju učinke pozitivnosti i kako usvajanje pozitivnog stava može biti korisno za vlastiti život. Na temelju ove misli nastao je novi trend TikTok-a, poznat pod nazivom lucky girl syndrome.
Oni koji prihvaćaju filozofiju pozitivnosti vjeruju da, ako želite biti sretna djevojka, morate uskladiti svoje misli sa zakonima svemira, kao što je zakon privlačnosti. Prema sretnice, uobičajeno je misliti da mi "stvari uvijek idu na ruku, čak i ako se u određenom trenutku čini suprotno".
Na TikToku ih možete vidjeti nekoliko videa s različitim frazama, a sve one brane da sebe trebate vidjeti kao naprednu osobu i ponavljate mantre poput "sve što želim i trebam dolazi mi upravo sada".
Stručnjak s University College London kaže da je potrebna pozornost
Robert West tvrdi da je filozofija iza trenda sindroma sretnice već viđena prethodno, a koji nalikuje na vrstu magičnog razmišljanja, nešto što ljudska bića ljubav.
Ova misao temelji se na ideji da je moguće promijeniti događaje oko nas samo mističnim mislima, riječima ili simbolima.
Međutim, psihologinja tvrdi da je samo djelovanjem moguće vidjeti promjene oko nas. Za njega je važno zadržati pozitivan stav, ali ne zanemarujući svoju ulogu u zadatku izgradnje vlastite budućnosti kako bi imao uistinu uspješniji i sretniji život.
Klasne razlike utječu na percepciju sreće i optimizma
Osim vjere da će se na kraju sve dobro riješiti, što može otvoriti prostor za pogrešne odluke, na pozitivan pogled na život utječe i razlika u društvenim klasama.
To je zato što, prema traži objavljeno u Clinical Psychological Science, ljudi izloženi siromaštvu imaju veći osjećaj bespomoćnosti i negativnosti, u usporedbi s ljudima sa socijalnim i ekonomskim privilegijama, koji uspijevaju biti više optimisti.