Sa sve češćom pojavom ekstremnih vremenskih događaja, kao što su toplinski valovi, suše, jake oluje, sve je više dokaza o klimatskim promjenama. Prema nedavnoj studiji objavljenoj u žurnalu Budućnost Zemljeprojekcije pokazuju da će do 2100. godine planet doživjeti promjene u svojim klimatskim zonama.
Istraživači su koristili simulacije kako bi analizirali učinke varijacija u temperaturi i oborinama na klimu u regijama. Te promjene mogu dovesti do toga da ova područja postanu potpuno drugačija u odnosu na klimatske zapise iz 1880-ih, kada su izrađene prve klimatske karte.
vidi više
Potvrđeno: Samsung doista proizvodi sklopive zaslone za…
Kina provodi eksperimente sa ribicama zebricama na svemirskoj stanici...
Prema studiji koju je proveo tim znanstvenika predvođen Georgeom Masonom, stručnjakom za klimatologiju, procjenjuje se da otprilike 38% do 40% globalne kopnene površine moglo bi prijeći u posebnu klimatsku zonu do kraja stoljeća. Ako se uzmu u obzir klimatski modeli koji su osjetljiviji na klimatske promjene i globalno zatopljenje, taj bi se udio mogao povećati na oko 50%.
Istraživači su koristili klimatske modele temeljene na pet klimatskih zona koje je predložio Köppen-Geiger za projektiranje budućih promjena s obzirom na sušne, umjerene, kontinentalne i polarne zone i tropski.
Projekcije pokazuju da bi se sušna područja mogla povećati s 31% na 34%, a tropska klima proširiti se s 23% na 25% globalne kopnene površine. Ove promjene imaju značajne implikacije, kao što su potencijalni utjecaji na sustav proizvodnje hrane i mogućnost širenja vektorskih bolesti, kao što je denga groznica, u regije koje još nisu zaražene s bolešću.
Europa i Sjeverna Amerika su regije u kojima se očekuju najznačajnije promjene, a procjene to pokazuju otprilike 89% odnosno 66% njihovih teritorija moći će doživjeti prijelaz u klimatske zone drugačiji. U Africi se predviđa porast temperatura i veća učestalost vremenskih nepogoda, no ostat će u granicama.
Klimatske promjene već se primjećuju u mnogim dijelovima svijeta, a posebno su pogođena polarna klimatska područja. U razdoblju između 1901. i 1930. te su regije predstavljale približno 8% svjetskog teritorija. Međutim, zbog klimatskih promjena ovo se područje značajno smanjilo i sada pokriva samo oko 6,5% teritorija, što bi moglo biti pod velikim utjecajem prognozirane godine.
Ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za rješavanjem klimatskih promjena i poduzimanjem radnji za suzbijanje njihovih utjecaja. Promjene klime mogu imati značajne posljedice za ekosustave, poljoprivredu, vodne resurse i ljudski život općenito. Usvajanje održivih politika i praksi ključno je za rješavanje izazova koje donosi globalno zagrijavanje i očuvanje zdravlja i otpornosti našeg planeta.
Zaljubljenik u filmove i serije i sve što uključuje kino. Aktivan znatiželjnik na mrežama, uvijek povezan s informacijama o webu.
