Od početka vremena postoje parovi koji su ispisali povijest. Oni postoje priče (legende i mitovi) i priče parova koji su obilježili jedno razdoblje.
Međutim, moramo shvatiti da formiranje takvih parova nije bilo zbog ljubavnih želja, već zbog društvenih i političkih paktova.
vidi više
Astrologija i genij: OVO su 4 najbriljantnija znaka...
iPhonei koji nisu uspjeli: 5 lansiranja koje je javnost odbila!
Stoga smo odabrali četiri para koji su obilježili klasičnu antiku i Srednji vijek iz raznih razloga.
Aleksandar Veliki bio je car makedonsko carstvo (ili Helenističko Carstvo) tijekom 4. st. pr. W.
Bio je odgovoran za širenje grčka kultura za nekoliko regija “Starog svijeta”, uglavnom na Bliskom istoku i u Maloj Aziji.
Vrhunac njegove ekspanzionističke politike bila je pobjeda nad Perzijsko carstvo. Takvo osvajanje natjeralo je cara da uključi ogromne dijelove zemlje od Azijski kontinent i Bliskog istoka, uz kontrolu nad pokorenim narodima.
Alexandre je nastojao poštivati kulturu naroda kojima je dominirala, s ciljem održavanja dobrih odnosa s njima.
Nakon osvajanja Perzije zaljubio se u Roksanu, baktrijsku plemkinju, Oksiartovu kćer.
Postoje povjesničari koji tvrde da je strast para zapravo bila istinita. Njihov brak predstavljao je spoj grčke i perzijske kulture.
Zajedno su dobili sina Aleksandra IV., kojeg je nešto kasnije zajedno s majkom i bakom (Aleksandrovom majkom) ubio jedan od generala Carstva.
Marko Antonije i kleopatra bio je par koji je obilježio Starost. Bio je jedan od generala koji su služili u Nar u razdoblju od Republika, jedan od članova Drugog trijumvirata, uz Lépida i Otávija.
Marko Antonije i Kleopatra upoznali su se nakon smrti Julija Cezara, isprovocirani od strane rimskih senatora.
Nakon atentata na Julija Cezara, kraljicu Egipat postao viđen kao mogući osumnjičenik. Time je Marko Antonije bio zadužen za ispitivanje Kleopatre.
Kad je naišao na mladu kraljicu, zaljubio se. Napustio je svoju tadašnju suprugu Oktaviju i otišao živjeti s Kleopatrom Aleksandrija (tadašnja prijestolnica Egipta).
Sav azijski i egipatski teritorij bio je pod vlašću Rimljana. Odanost Kleopatri natjerala je Marka Antonija da cijelo svoje nasljedstvo ostavi kraljici i njezinoj djeci.
Generalova odluka revoltirala je rimske velikaše koji su pokrenuli vojni pohod koji je završio pobjedom Otávija, koji je došao na položaj cara.
Abelard i Heloise bio je najpoznatiji par u srednjem vijeku. Bio je gospodar filozofija i specijalist za neke studije, kao npr astrologija to je alkemija, te radio u školi katedrale Notre-Dame.
Heloísa je bila jedna od učenica te ustanove i živjela je pod brigom svog strica Fulberta. Zanimanje za iste teme spojilo je njih dvoje koji su se brzo zavoljeli.
Mlada studentica pokušala je uvjeriti svog ujaka da zaposli Abelarda kao svog učitelja, da daje privatne sate kod kuće.
Nakon nekog vremena, Fulbert je primijetio da njihov odnos nadilazi akademsku sferu i protjerao je Aberlada iz njegovog doma.
Par se nastavio sastajati u tajnosti i, kao rezultat toga, Heloísa je zatrudnjela s dječakom koji ju je odveo u kuću svoje sestre, u Vila de Pallet.
Ubrzo nakon toga, Abelardo se vratio u Pariz odlučan zatražiti ruku mlade djevojke. Ujak je to odobrio i njih dvoje su se vjenčali.
Međutim, ljudi bliski Fulbertu ismijavali su činjenicu da se nećakinja udala trudna. Zgrožen, unajmio je neke pristaše da odu u kuću para i kastriraju Abelarda.
Suočen s takvom tragedijom, dječak je odlučio slijediti život u samostanu. Heloísa je također slijedila iste korake i preselila se u samostan.
Međutim, nastavili su održavati kontakt putem pisama koja su odražavala svu ljubav koju su osjećali jedno prema drugom.
Ferdinand Aragonski i Izabela Kastiljska bio je par koji se istaknuo na prijelazu iz srednjeg vijeka u Moderno doba. Obojica su hispanskog podrijetla, odgovorni su za nastanak Europa.
Njihov brak ujedinio je teritorij koji trenutno odgovara Španjolska. U prosincu 1496. papa Aleksandar VI dodijelio je bračnom paru titulu “katoličkih kraljeva”.
Katolička titula omogućila je španjolskom kraljevstvu da protjera muslimani iberskog teritorija i time postati veliko pomorsko carstvo.
Osim toga, Isabel i Fernando financirali su ekspedicije genovskog moreplovca Kristofora Kolumba u Atlantskom oceanu kako bi stigao do Indije.
Ova je ekspedicija potaknula Kolumbov dolazak na američki kontinent, 1492. godine. Taj je pothvat rezultirao kolonizacijom brojnih domorodačkih naroda.
Saznajte više na:
