Sve o elektricitetu

To je danas glavni izvor energije u svijetu. To je uglavnom zbog lakoće transporta i niske stope gubitka energije tijekom pretvorbe.

Hidroelektrane su najčešća mjesta za proizvodnju električne energije. Oko 20% svjetske električne energije proizvodi se u tim postrojenjima. Međutim, to se također može učiniti u vjetroelektranama, solarnim, termoelektranama, nuklearnim elektranama itd.

Proizvodnja električne energije nastaje iz električnog potencijala dviju točaka vodiča, koji stvara električnu struju. Drugim riječima, to je sposobnost električne struje da izvrši rad.

Proces proizvodnje električne energije u hidroelektranama, primjerice, odvija se sljedećim postupkom: snaga vode, rijeka, koristi se za stvaranje mehaničke energije koja se zauzvrat pretvara u energiju električni.

Da bi električna energija stigla do krajnjih potrošača (tvrtke, domovi, škole itd.), energija ide sljedećim putem:

U početku, proces počinje u generatorskom postrojenju (hidroelektrično, vjetroelektrano ili drugo), zatim ide do generatora, kasnije podizna trafostanica, dalekovodi, snizna trafostanica, transformator, rasvjetni stupovi, distribucija do krajnji kupac.

Postoji nekoliko vrsta električne energije, a neke mogu trajati vječno, ali druge trebaju resurse koji su ograničeni. To su dobro poznati obnovljivi i neobnovljivi izvori.

Izvori koji se obnavljaju u prirodi i stoga ne uzrokuju ekološke probleme i ne istječu su tzv. obnovljivih izvora. Jesu li oni:

• Hidraulička energija: dobiva se snagom vode u rijekama.
• Solarna energija: Dobiva se energijom sunca.
• Energija vjetra: proizvedena iz snage vjetra.
• Gravitacijska energija: dobivena snagom oceanskih valova.
• Energija vodika: ekstrahirana iz vodika.
• Geotermalna energija: dobiva se iz topline unutar zemlje.
• Biomasa: dobivena iz organskih materijala.

Izvori koji uzrokuju niz ekoloških problema ako se ne troše na racionalan način su tzv neobnovljivih izvora. Jesu li oni:

• Fosilna goriva: nafta, mineralni ugljen, škriljevac i prirodni plin.
• Nuklearna energija: dobiva se iz elemenata kao što su uran i torij

Današnje društvo ovisi isključivo o električnoj energiji za različite zadatke. Svijet rada - poljoprivreda, industrija, usluge, trgovina, slobodno vrijeme, za svoje učinkovito funkcioniranje, treba ovu vrstu energije za obavljanje svojih rutinskih zadataka.

Od temeljne je važnosti jer se može pretvoriti u stvaranje svjetlosti, snagu za pokretanje motora, održavanje hrane u hladnjacima i zamrzivačima, zrak klimatizacija, topli tuš i pokretanje raznih električnih i elektroničkih proizvoda koje imamo kod kuće (računalo, hladnjak, mikrovalna, tuš, itd.).

U Brazilu se gotovo 90% energije proizvodi u hidroelektranama, s najvećom hidroelektranom u Brazilu je elektrana Itaipu, dvonacionalna elektrana, budući da se nalazi na rijeci Paraná, na granici između Brazila i Paragvaj.

Iza Kine i Rusije, Brazil ima treći najveći hidraulički potencijal na planetu (velike rijeke). S obzirom na to, brazilska vlada namjerava uložiti u izgradnju više hidroelektrana.

1. Hidroelektrana Itaipu, na rijeci Paraná – Kapacitet: 14 000 MW;

2. Hidroelektrana Tucuruí, rijeka Tocantins – Kapacitet: 8.370 MW;

3. Hidroelektrana Ilha Solteira, na rijeci Paraná – Kapacitet: 3.444 MW;

4. Hidroelektrana Xingó, na rijeci São Francisco – Kapacitet: 3.162 MW;

5. Hidroelektrana Foz Do Areia, na rijeci Iguaçu – Kapacitet: 2,511 MW;

6. Hidroelektrana Paulo Afonso, na rijeci São Francisco – Kapacitet: 2462 MW;

7. Hidroelektrana Itumbiara, na rijeci Paranaíba – Kapacitet: 2.082 MW;

8. Hidroelektrana Teles Pires, na rijeci Teles Pires – Kapacitet: 1.820 MW;

9. Hidroelektrana São Simão, na rijeci Paranaíba – Kapacitet: 1.710 MW;

10. Hidroelektrana Jupiá, na rijeci Paraná – Kapacitet: 1.551 MW.