Kako je došlo do ekonomske krize u Brazilu? Ekonomska kriza već je pokazala znakove da će početi od globalna ekonomska kriza to nas je pokrenulo NAS u 2008. godini.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
Od kraja 1990-ih do početka 2012. brazilska roba, poput soje, željezne rude i nafte, bila je u sve većoj potražnji.
U razdoblju gospodarskog rasta u zemlji, kada je imao stopu od 7,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), Lulina vlada počeo poticati potrošnju.
U tom je razdoblju gospodarstvo zemlje doživjelo trenutak stabilnosti i bez njega inflacija. Vlada je razvila jeftine kredite i subvencionirane kamate za poslovnu zajednicu koju je izabralo predsjedništvo.
Vlada je postala veliki investitor i provela nekoliko javnih radova
Ova je politika omogućila neprivilegiranim društvenim klasama da se počnu društveno i ekonomski uzdizati, stječući proizvode poput kućanskih aparata i automobila. Tada je došlo do intenzivnog porasta potražnje od strane društva.
Nije se poticala štednja i dugoročna ulaganja.
Kada treba Svjetska kriza 2008 stigao u Brazil, tadašnja je vlada tražila načine kako osigurati da unutarnje tržište nastavi zadovoljavati potražnju brazilskog stanovništva.
U 2010. godini zemlja je zabilježila stopu rasta BDP-a od 7,6%. Oslobađanje od poreza za kućanske aparate, automobile i građevinarstvo pridonijelo je gospodarskom rastu zemlje.
Međutim, prema ekonomistu Ricardu Amorimu, takvi su poticaji stimulirali potrošnju, a ne proizvodnju.
U 2011, Dilma Rousseff preuzima mjesto predsjednika Brazila i pokazuje da nema iste sposobnosti kao njegov prethodnik oko svog projekta.
Subvencionirane kamatne stope, jeftini krediti, poslovni ljudi povezani s vladom i stope oslobađanja, devalvacija valute i oslobađanje od poreza koji su se dogodili u Lulinoj vladi prošireni su na Dilminu vladu.
No, tadašnja vlada nije imala istu političku snagu kao njezina prethodnica, budući da se odnosi bivšeg predsjednika s favoriziranim gospodarstvenicima nisu proširili sve do Dilmine vlade.
Osim toga, problemi korupcije koje je otkrio Operacija Lava Jato počeo poprimati velike razmjere.
A politička kriza utjecalo na gospodarstvo. Strani ulagači nisu se osjećali sigurnima ulažući u poduzeća u zemlji. Bio je to početak ekonomske krize.
Kako bi spriječila inflaciju i izbjegla krizu, Vlada je zamrznula javne tarife. U tom je razdoblju elektroenergetski sektor raskinuo ugovor s vladom i troškove prebacio na brazilski narod.
Recesija je počela 2014. Plaće su pale kao i industrijska proizvodnja i BDP koji je pao na 3,8 posto
U 2015. Dilma predstavlja nekoliko mjera za izlazak iz krize. Jedan od njih bilo je povećanje poreza, poput poreza na kreditne, mjenjačke i osiguravateljske poslove u sektoru nekretnina (IOF) i poreza na industrijalizirane proizvode (IPI).
Bježeći od visokih poreza, nekoliko tvrtki iz zemlje u sektoru tekstila i plastike počelo se naseljavati u Paragvaju.
Predsjedničina popularnost je opala, kao i njezina nesposobnost artikuliranja političkih saveza. Kao rezultat toga, takve krize u političkom i gospodarskom smislu kulminirale su u opoziv Dilme Rousseff.
Saznajte više na: