je poznat po Industrijska revolucija veliko razdoblje društveno-ekonomskog razvoja, koje se pojavilo u Engleskoj u 18. stoljeću.
U to su vrijeme manufakturni rad zamijenjeni parnim strojevima, ponovno izmišljajući dinamiku proizvodnje i odnose među radnicima.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
O kapitalizam ojačala i postala prevladavajući ekonomski model u svijetu.
Proizvodnja tekstila bila je glavna djelatnost koja se razvila na početku industrijskog doba, a zatim izgradnja lokomotiva i željeznica.
A Industrijska revolucija u Brazilu dogodilo na odgođen i nerazvijen način.
Tijekom tog razdoblja velikih promjena u svjetskom scenariju, Brazil je bio miran kolonija portugal a pretrpio je posljedice istraživanja metropole u brazilskim zemljama pod režimom Kolonijalnog pakta.
Stoga je zabranjeno otvaranje industrija u zemlji, prepuštajući kolonistima prodaju proizvedenih proizvoda iz Portugala.
Kao rezultat toga, transformacije industrijske revolucije doprle su do Brazila tek u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću.
Glavni pokretači ovog pokreta bili su uzgajivači kave u državi São Paulo koji su, s obzirom na porast proizvodnje i izvoza kave, odlučio investirati u strojeve, a samim time i u rast sektora industrijski.
U tom razdoblju brazilske industrijske ere najistaknutije aktivnosti bile su obrada proizvodnja hrane i tkanina, koju su provodile srednje i male industrije kojima je upravljala buržoaska klasa ustati.
Imena poput Barão de Mauá ojačala su brazilski industrijski poticaj izgradnjom prve željeznice, brodogradilišta i ljevaonice željeza u zemlji.
Sa završetkom Republika oligarhija, koju čine vrlo bogati zemljoposjednici iz jugoistočnom dijelu zemlje, Brazil je započinjao svoju industrijsku revoluciju.
Taj se napredak dogodio za vrijeme vlade g Getulio Vargas, od 1930-ih nadalje, s razvojnim poticajima u industrijskim područjima zemlje.
Proces od industrijalizacija u Brazilu je u tom razdoblju ojačala zbog kolapsa proizvodnje i trgovine kave, koja je doživjela znatan pad prihoda u tzv. Kavenskoj krizi.
Gospodarske aktivnosti dobile su na značaju u urbanim središtima gradova São Paulo i Rio de Janeiro. Janeiru, pod izlikom poticanja proizvodnje robe široke potrošnje u zemlji i smanjenja skupih uvozi.
Brazilski industrijski sektor dobio je snažne poticaje od savezne administrativne vlade, posebno tijekom mandata Getúlia Vargasa i Juscelina Kubitscheka.
Vrijedno je spomenuti da je tijekom razdoblja od Drugi svjetski ratgodine, brazilski industrijski razvoj je doživio usporavanje, s obzirom na pad i prekid broja uvoza strojeva.
A bio je Vargas obilježio je nacionalizacija gospodarstva karakteriziran razmjenom uvoza zbog poticaja za stvaranje tzv. “bazičnih industrija”.
Centralizacija zemlje bila je uređena po zapovijedima tzv novo stanje, s opravdanjem obuzdavanja komunističkog pokreta u usponu, uz jamstvo veće političke autarhije nad zakonodavnom i sudskom vlašću.
Za vrijeme svoje vlade Getúlio Vargas je osnovao Companhia Siderúrgica Nacional, prvenstveno odgovornu za proizvodnju čelika, Petrobras u sektoru proizvodnje energije, uz Companhia Vale do Rio Doce, odgovoran za vađenje resursa minerali.
Osim toga, još jedan značajan pothvat predsjednika bila je Konsolidacija zakona o radu (CLT) s namjerom strukturiranja i organiziranja sektora industrijskog rada.
Za razliku od prethodnog predsjednika, Juscelino Kubitschek odlučio se za internacionalizacija gospodarstva.
Njegova je ideja bila otvoriti naciju mogućem kapitalu i stranim ulagačima, posebice onima vezanima uz automobilsku industriju.
Razdoblje je obilježeno tzv. tronošcem gospodarstva, s poticajima nacionalnog privatnog kapitala u proizvodnji netrajnih potrošnih dobara, investicijama u energija i promet, ulaganje kapitala u područja komunikacija i primjena privatnog kapitala u širenju industrije robe široke potrošnje izdržljiva.
Slogan “50 godina u 5” definirao je glavne namjere Kubitschekove vlade, obilježene gospodarskim rastom uz povećanje vanjskog duga.
A Brazilska industrijska revolucija rezultiralo gospodarskim rastom i razvojem zemlje.
Pozitivno, promjena strukture vlasti donijela je sljedeće koristi:
u vezi sa negativne bodove, možemo citirati:
Povezani sadržaj:
