Nemoguće je govoriti o konzumerističkim filmovima, a ne prisjetiti se romantične komedije “Potrošačke zablude Becky Bloom”. Temeljen na serijalu knjiga Sophie Kinselle, film je vjeran prikaz količine problema koje može steći osoba ovisna o shoppingu.
Tašt, ambiciozan, zavidan, sadistički i konzumeristički pridjevi su koji dobro definiraju protagonista filma “Američki psiho”, pravog klasika s početka 2000-ih. Temeljen na romanu Breta Eastona Ellisa, film ima glumačku postavu, koja uključuje Christiana Balea, Willema Dafoea, Jareda Leta i Reese Witherspoon.
Središnja tema je, očito, mentalni poremećaj Patricka Batemana, središnjeg lika radnje. Međutim, postoji nekoliko kritika kapitalizma, uključujući način na koji protagonist koristi svoje luksuzne stvari da bi se zadovoljio.
Unatoč tome što je prožet stereotipima, jedan je od tinejdžerski najhvaljenijih filmova 90-ih. S nekoliko mladih i bogatih likova koji glume u brojnim scenama konzumiranja, jedna je od glavnih poruke koje prenosi povijest je pogrešan osjećaj da konzumerizam može biti rješenje za mnoge problema.
Radnja filma u režiji Amerikanca Hala Hartleya odvija se u bliskoj budućnosti, gdje u svijetu vlada zakon tržišta, a potrošači se tretiraju kao pravi kraljevi. Također, ljudi se ocjenjuju prema njihovoj seksualnoj izvedbi. Velika zanimljivost zapleta je da, u isto vrijeme kada Jack Bell stvara ideje, on vodi pokret otpora protiv njih.
Jedan od najvećih klasika svjetske kinematografije. Clube da Luta je prekretnica na mnogo načina. Film Davida Finchera daleko nadilazi pristup shizofrenije, prikazujući pitanja konzumerizma i odnosa ljudi prema onome što imaju.
Dokumentarac se bavi važnom temom, izravno povezanom s konzumerizmom. Planirano zastarijevanje, po kojem je djelo i dobilo naziv, sastoji se od prakse koju su usvojili proizvođači najrazličitijih proizvoda da propisuju rokove trajanja za trajnu robu. Zbog toga je vijek trajanja stvari sve kraći, stvarajući ozbiljne posljedice za ljudska bića i okoliš.
Komedija braće Coen portret je “američkog načina života”. Predsjednik velike tvrtke počini samoubojstvo i zbog okvira jednog od vlasnika, koji u namjeri sniziti cijenu dionice tvrtke, nespretni glasnik na kraju preuzima predsjedništvo.
Ono što saboter nije predvidio je da će imati briljantnu ideju, odgovornu za izazivanje velikog vala konzumerizma među Amerikancima, hula hoop.
Šveđanin Erik Gandini, zaslužan za režiju dokumentarca, proputovao je svijet kako bi pokazao koliko je prekomjerna konzumacija prisutna u nekoliko naroda, nanijevši veliku štetu mnogim društvima.
Dokumentarac promiče važno razmišljanje o temama koje potrošačima većinu vremena niti ne padaju na pamet. “Priča o stvarima” detaljno opisuje pet faza ekonomije: vađenje, proizvodnja, distribucija, potrošnja i odlaganje. I to nije sve, analizira utjecaje koje mogu izazvati na ljude, prirodu i društva.
Film s Justinom Timberlakeom i Amandom Seyfried u glavnim ulogama odvija se u distopijskoj budućnosti u kojoj ljudi prestaju stariti s 25 godina. Vrijeme postaje adut za pregovaranje i svatko počinje imati biološki sat na ruci, pregovarajući o danima i godinama života koji su mu još preostali. Osim što je to pitanje preživljavanja, pojedinci koriste vrijeme za nabavu luksuznih predmeta.
Od 2017. Brazil zabranjuje oglašavanje namijenjeno djeci mlađoj od 12 godina. Međutim, godinama je reklamna industrija namijenjena djeci bila vrlo profitabilna. Uostalom, uvjeriti dijete je teoretski puno lakše nego uvjeriti odraslu osobu. Brazilski film pokazuje kako je na djecu utjecala ova vrsta oglašavanja i kakvu je štetu prouzročila.
Ilha das Flores je brazilski kratki film snimljen u gradu Porto Alegre, Rio Grande do Sul, redatelja Jorgea Furtada. Smatran klasikom, film koristi kiseli jezik kako bi nas natjerao na razmišljanje o nejednakim odnosima koje ekonomija stvara u ljudskim bićima. Brazilsko udruženje filmskih kritičara (Abraccine) smatra ga jednim od 100 najboljih brazilskih filmova svih vremena.