Reci nam koji ti je najdraži predmet u školi? Ako odgovorite na Povijest, potpuno razumijemo! Područje je fascinantno jer prati čovjeka od zore čovječanstva, omogućujući nam da shvatimo kakav je bio život u svakoj eri.
Ali što je zapravo povijest? Što učiš? Tko radi ovaj posao i kako se to radi? Pratite s nama sve odgovore na ova pitanja, uz ostale informacije relevantne za temu.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
Pojam Povijest kaže da je to znanost koja proučava razvoj čovjeka kroz vrijeme. Na taj način potrebno je analizirati likove uključene u procese, činjenice koje su se događale i na taj način razumjeti sva povijesna razdoblja.
Za stare Grke, tvorce ove znanosti, povijest je značila istraživanje i istraživanje. U njoj su tražili tragove prošlosti, uključujući slavu i tragedije koje su proživjeli preci.
Kada spominjemo razumijevanje povijesnih razdoblja, podrazumijevamo razumijevanje društva, kulture, ekonomije, politike i svih uključenih čimbenika. Taj posao obavlja povjesničar, prvostupnik povijesti koji analizira činjenice i proizvodi znanje.
Kažu da je prvi povjesničar bio Grk Herodot i stoga se smatra “ocem povijesti”. Bio je pionir u istraživanju prošlosti kako bi došao do povijesnog znanja. Međutim, Tukidid je prvi primijenio kritičke metode.
Među njima su križanje podataka i korištenje različitih izvora. Proučavanje povijesnih zapisa naziva se historiografija, dok historiologija proučava zašto su se činjenice dogodile.
Proučavanje povijesti ne može biti objektivno jer se uvijek temelji na kriterijima i metodama koje odgovaraju različitim autorima. Osim toga, razmatra društveno-povijesni kontekst koji dovodi do različitih procesa.
Sam koncept donosi nešto od onoga što Povijest predlaže učiniti, to jest spasiti i prijaviti kulturne aspekte regije ili društva. Cilj razumijevanja prošlosti je upravo razumijevanje sadašnjosti iz procesa razvoja.
Povijest od početka svoje uporabe nastoji rekonstruirati povijesne činjenice kako ne bi dopustila da sjećanje na narod ili naciju umre, a time i na samu civilizaciju. Stoga je uvijek bila prisutna u svim društvima.
U tom kontekstu može se prikazati na različite načine, a glavni su narativna, pragmatična, znanstvena i analna povijest. U svima njima glavni cilj je povezati prošlost sa sadašnjošću, u pokušaju razumijevanja današnjeg društva.
Povjesničarev rad temelji se na dva razdoblja, Prapovijest i Povijest. U prvom se temelji na umjetničkim izvorima (skulpture, špiljske slike, ukrasi) i materijalima (oruđe, kosti, kameni predmeti, keramika i fosili).
Njegovi se izvori proširuju proučavanjem povijesti, stavljajući na raspolaganje odjeću, knjige, slike, usmene i dokumentarne zapise, novčiće, materijalne predmete, snimke, novine, među mnogim drugima.
Kako bi se olakšalo proučavanje čovječanstva, povijest je podijeljena na nekoliko razdoblja dok nije stigla do danas. Pogledajte što su:
Povjesničar ne radi sam i, da bi razumio cjelokupni povijesni proces, oslanja se na znanstvenike iz drugih srodnih područja. Među njima možemo spomenuti:
