A Pobuna protiv cjepiva, koji se dogodio 1904., bio je narodni ustanak protiv javne kampanje cijepljenja koju je predložila savezna vlada.
grad Rio de Janeiro — tadašnji glavni grad Brazila — bio je poprište pobune. Kako ga je formulirao liječnik javnog zdravstva Oswaldo Cruz (1872. – 1917.), cilj kampanje cijepljenja bio je iskorijeniti velike boginje, koji se ne mogu ukloniti higijenskim metodama, kao što su:
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
Time bi rješenje problema bilo obavezno cijepljenje stanovništva Rio de Janeira.
Brazil je čak krajem 19. stoljeća europski tisak opisao kao najnezdravije mjesto na svijetu zbog čestih izbijanja bolesti Kuga, malarija, žuta groznica to je velike boginje.
Prema epidemije naštetilo je zdravlju stanovništva i gospodarstvu zemlje, budući da su komercijalne transakcije u lukama bile ugrožene zbog ponovljenih karantena. Time je uočena potreba razvoja biomedicinskog područja.
Na početku Republika Brazilgodine, u zemlji je stvoreno nekoliko javnozdravstvenih ustanova, što predstavlja prvi napor u području zdravstva koji povezuje čistu znanost i primijenjenu znanost.
Jedan od njih bio je Instituto Soroterápico Federal (sadašnja Zaklada Oswaldo Cruz), koji je osnovao liječnik javnog zdravstva Oswalda Cruza u gradu Rio de Janeiru, koji je postao jedna od najvažnijih znanstvenih institucija u svijetu. Brazil.
Oswaldo Cruz postao je generalni direktor javnog zdravstva 1903. Njegova glavna misija bila je borba protiv izbijanja žute groznice, bubonske kuge i malih boginja u glavnom gradu zemlje, gradu Rio de Janeiru.
Kako bi eliminirao žutu groznicu, nastojao je suzbiti mjesta za razmnožavanje komaraca koji su prenosili bolest.
Zbog toga su brigade upadale u domove stanovništva kako bi se borile protiv komaraca i analizirale sanitarne uvjete u domovima. Takva mjera izazvala je nezadovoljstvo karioka.
Kako bi iskorijenio bubonsku kugu, pokrenuo je kampanje za eliminaciju štakora.
Za borbu protiv velikih boginja, rješenje koje je pronašao liječnik javnog zdravstva bilo je uvjeriti Kongres da odobri obvezno cijepljenje protiv te bolesti.
Tako je 1904. godine Zakon o obveznim cjepivima.
Ovlastio je zdravstvene službenike da cijepe sve Brazilce starije od šest mjeseci protiv malih boginja, pod prijetnjom novčanih kazni i otkaza.
Stanovništvo, koje je već tada bilo nezadovoljno rušenjem velikih kuća i koliba u središtu koje je promicala vlada 1902.bio još nezadovoljniji.
U ovim rezidencijama živjeli su narodni slojevi koji su bili podvrgnuti životu na periferiji iu brdima gdje su gradili kuće na nesiguran način.
Dodano ovome, invazije u njihovim rezidencijama i nedostatak orijentacije stanovništva od strane vlade, natjerali su narod da nasilno reagira protiv ove mjere.
Palili su tramvaje, kidali tračnice, sukobljavali su se s policijom.
Kao rezultat toga, vlada je naredila brodovima da bombardiraju četvrti koje se nalaze na rivi i obustavila zahtjev za cjepivom.
Saznajte više na: Pobuna Chibata