Autokratija to je oblik vladavine koji se temelji na uvjerenjima jedne osobe, s neograničenom moći.
Ovaj izraz je prvi put korišten u Drevna grčka odnositi se na generale koji su donosili odluke bez konzultacija sa skupštinom. Bili su pozvani autokrator što prevedeno znači "sam od sebe" i Kratos, "vlada", "moć".
vidi više
Otrovna otopina koja obećava izliječenje autizma prodaje se na internetu
NVO smatra 'nevjerojatnim' federalni cilj integralnog obrazovanja u zemlji
Dakle, autokracija je egocentrična vlada koja centralizira svu vlast u rukama jednog vladara koji se ne obazire na vanjske sugestije za donošenje odluka. Autokratija je suprotnost od demokracija, u kojem narod aktivno sudjeluje u odlukama Države.
Figura autokrata izravno je povezana s moći.
Općenito, autokraciju predstavljaju diktature ili po apsolutne monarhije. I diktator i apsolutni monarh koncentriraju svu vlast u svojim rukama.
U diktaturi se autokracija vidi kao rješenje za prevladavanje društvenih sukoba. Koncentracija moći u političkoj ličnosti, povezana s eliminacijom građanskih prava, vidi se kao jedini izlaz za zaštitu društva od moguće prijetnje (imaginarne ili stvarne).
tijekom europski totalitarni režimi koji su prevladavali u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, autokrati su usvojili titule koje su ojačale njihovu moć. Pogledajmo neke primjere:
Svi ovi izrazi korišteni su za označavanje poglavice koji je vodio naciju.
U apsolutnoj monarhiji, kraljeva moć je pomiješana s božanskom moći. Budući da se smatra materijalizacijom Boga na zemlji, kraljevi su postupci opravdani božanskim planom. Za apsolutne monarhe, kraljeva volja je Božja volja.
Dakle, u autokratskoj vlasti, narod nema moć u odlukama Države, kojom upravlja sama (automobili) vlada.
U ovom je modelu uobičajeno da je moć političkog vođe neograničena i koncentrirana, da su informacije kontrolirane te da su građanska prava i individualne slobode ograničene.
buržoaska autokracija je koncept koji je stvorio istraživač Florestan Fernandes kako bi se odnosio na brazilsku društvenu strukturu.
Za njega je Brazil zemlja koja ima lažnu demokraciju, jer samo interesi najbogatijih (buržoazija) smatraju se do te mjere da utječu na politiku zemlje.
U tom smislu, radnička klasa je stavljena u drugi plan, a njeni zahtjevi su zanemareni. Nadalje, na ovoj je klasi da djeluje u skladu s interesima buržoazije pod prijetnjama represalija koje uključuju odmazdu i otkaze.
Dakle, buržoazija je stvarni nositelj političke moći u Brazilu, čiji se interesi brane u svim sferama države (zakonodavna, izvršna i sudska). Ta činjenica sprječava demokraciju da postane učinkovita.
Saznajte više na: