Već znamo da je bio je Vargas počeo je ubrzo nakon Revolucija 1930, a njegov završetak, 1945., otpuštanjem g Getulio Vargas na mjesto predsjednika Brazila.
Proveo je 15 godina na vlasti nakon što je uspio okončati latte politika koji je prevladavao u brazilskom političkom scenariju tijekom prvih godina Republike.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
Vargasovo doba bilo je razdoblje obilježeno centralizacijom moći u liku Vargasa i intenzivnim transformacijama koje su se dogodile u zemlji, kako društvenim tako i ekonomskim.
Ova faza je podijeljena u tri momenta:
Hoćemo li mjeriti naše znanje o ovom vrlo važnom razdoblju u povijesti naše zemlje?
1 — (Unirio/2000) U kući blaženog Pedra Batiste u Santa Brígidi, Bahia, D. Pedro II dijeli zidni prostor s Getúliom Vargasom. Ovaj primjer karakterizira svojevrsnu idealizaciju figure mitova koji su se taložili u narodnom sjećanju.
Možemo reći da je Getúlio Vargas poboljšao imidž "oca siromašnih", uglavnom zahvaljujući (onome):
a) mjere narodnjačkog karaktera, privlačeći radničke mase.
b) revolucionarne mjere uvedene agrarnom reformom.
c) ekonomska ograničenja nametnuta brazilskim industrijalcima.
d) kruta ograničenja nametnuta nacionalnoj i međunarodnoj buržoaziji.
e) hvalisavi govori šireni među brazilskim seljacima.
2 — (Mackenzie/2004) Getúlio Vargas uspio je 1937. godine inaugurirati novu vladu, poznatu kao Estado Novo. O ovom razdoblju ispravno je reći:
a) karakterizirala je provedba demokracije i građanskih sloboda, uz odbacivanje komunističkih ideja koja je prijetila naciji, s obzirom na namjeru ovih revolucionarnih skupina da dođu na vlast putem a državni udar.
b) suočeni s komunističkom prijetnjom, parlament, državne skupštine, kao i gradska vijeća, počeli su donositi zakone i intervenirati u raznim pitanjima nacionalne politike.
c) nametnut je autoritarni Ustav pod utjecajem fašističkih doktrina koje su prevladavale u nekim europskim narodima, što je predstavljalo početak razdoblja diktature.
d) unutar novog režima, zahvaljujući podređenosti sindikalnih korporacija državi, koja je preuzela kontrolu nad akcije radnika, došlo je do osvajanja radničkih prava, rezultat dobre volje elita poslovanje.
e) međunarodna gospodarska situacija pridonijela je konsolidaciji Estado Novo, koji je, s obzirom na krizu koja još uvijek ustrajao u sektoru kave, povećao svoju intervencionu ulogu, nastojeći riješiti problem izvoza nacionalni.
3 — (Unesp) Nakon što je Nacionalni oslobodilački savez proglašen izumrlim 1935., njegovi neumjereni članovi organizirali su komunistički ustanak koji je ugušila Vargasova vlada. Provjerite alternativu koja predstavlja naknadnu političku akciju vezanu uz navedenu pobunu:
a) Protuimperijalistički i antiposjednički prijedlog sadržan u programu ANL-a potpuno je napušten.
b) Vargas je u korist svojih diktatorskih planova iskoristio strah od komunizma.
c) Dva mjeseca nakon Intentone, svi politički zatvorenici koji su čekali suđenje pušteni su na slobodu.
d) Antikomunistička kampanja vladajućih klasa pridonijela je da Vargas odustane od svojih kontinuiranih planova.
e) Pobunjenici su se predali tek nakon što su proglasili definitivnu obustavu plaćanja vanjskog duga.
4 — (Enem/2017) Tijekom Estado Novo, oni koji su bili zaduženi za propagandu nastojali su se usavršiti u umjetnosti uzbuđivanja i uključivanja “množina” kroz političke poruke. U ovoj vrsti govora značenje riječi je malo važno, jer, kako je Goebbels izjavio, "ne govorimo da bismo nešto rekli, već da bismo postigli određeni učinak". CAPELATO, M. H. Politička propaganda i kontrola medija. U: PANDOLFI, D. (Org.). Ponovno promišljanje Nove države. Rio de Janeiro: FGV, 1999.
Kontrola nad medijima bila je obilježje Estado Novo, temeljna za političku propagandu, jer je imala za cilj:
a) pridobiti potporu javnosti u legitimiranju nove vlade.
b) povećati uključenost mnoštva u političke odluke.
c) povećati ponudu javnih informacija civilnom društvu.
d) proširiti demokratsko sudjelovanje medija u Brazilu.
e) proširiti razumijevanje stanovništva o namjerama nove vlasti.
5 — (PUC/RS) “Napravimo revoluciju prije nego što je narod napravi.” Izraz koji se pripisuje guverneru Minas Geraisa, Antônio Carlos de Andrada, otkriva političku ideologiju revolucije 1930., koju je promovirao interesi:
a) buržoazije São Paula koja uzgaja kavu, s ciljem povećanja vrijednosti kave.
b) radničke klase, s ciljem produbljivanja industrijalizacije.
c) fašističke pravaške stranke, radi uspostave jake države.
d) disidentskih oligarhija, udruženih s tenentizmom za državnu reformu.
e) industrijske buržoazije, u potrazi za politikom slobodnog poduzetništva.
6 — (FGV/2003) 21. prosinca 1941. Getúlio Vargas primio je Osvalda Aranhu, svog ministra vanjskih poslova, na sastanak. Pročitajte nekoliko ulomaka iz predsjednikovog dnevnika: “Noću sam primio Osvalda. Rekao mi je da nam američka vlada neće dati pomoć, jer ne vjeruje elementima moje vlade, koje bih trebao zamijeniti. Odgovorio sam da nemam razloga ne vjerovati svojim pomoćnicima, objektima koje dajemo Amerikanci nisu ovlastili te sumnje i da ja neću zamijeniti te pomoćnike za nametanje Čudan." (VARGAS, Getúlio, Diário. São Paulo/Rio de Janeiro, Sicilijanac/Fundação Getúlio Vargas, 1995., sv. II, str. 443.)
O ovom razdoblju možemo reći:
a) Sjevernoameričke sumnje bile su potpuno neutemeljene jer među članovima brazilske vlade nije bilo simpatizera nacifašizma.
b) Vargas je svojom pragmatičnom politikom ispregovarao ekonomske prednosti s američkom vladom i zadržao u svojoj vladi simpatizere nacifašističkih režima.
c) Unatoč sličnostima između Estado Novo i fašističkih režima, Vargas nije dopuštao nikakvu vrstu diplomatskog odnosa između Brazila i zemalja Osovine.
d) U vrhu Vargasove vlade nalazio se niz simpatizera komunističkog režima Sovjetskog Saveza i njegova vođe Josipa Staljina.
e) Pritisak američke vlade naveo je Vargasa da smijeni svog ministra rata, generala Eurica Gaspara Dutru, obožavatelja nacifašističkih režima.
7 — (Enem/2017) U prvim godinama Vargasove vlade, radničke organizacije pod kontrolom ljevičarskih struja pokušale su se suprotstaviti njihovom formiranju od strane države, ali pokušaj je propao. Osim vlasti, sama baza tih organizacija gurala je legalizaciju. Nekoliko pogodnosti, poput godišnjeg odmora i mogućnosti traženja prava pred Nagodbenim i Prosudbenim vijećima, ovisilo je o članstvu u sindikatu priznatom od strane vlade. FAUSTO, rođ. Sažeta povijest Brazila. Sao Paulo: Edusp; Službeni državni tisak, 2002. (prilagođeno).
U povijesnom kontekstu koji prikazuje tekst odnos između vlasti i sindikalnog pokreta karakteriziran je:
a) priznavanjem različitih političkih ideologija.
b) demokratski uspostavljenim dijalogom.
c) za društvene koristi Getulismo.
d) povezivanjem radnih prava sa zaštitom države
e) zakonom donesenim sporazumno.
8 — (Espcex 2018.) Estado Novo bilo je razdoblje takozvane "Era Vargas", u kojoj je predsjednik imao najšire ovlasti. Među alternativama ispod, pokažite na onu koja odgovara događaju koji se dogodio tijekom Estado Novo.
a) Stanovništvo São Paula pokrenulo je takozvanu konstitucionalističku revoluciju.
b) Ministarstvo prosvjete i zdravstva osnovano je u studenom 1930.
c) Izbila je komunistička namjera.
d) Vlada je donijela Zakon o sindikalnom udruživanju kojim su sindikati definirani kao savjetodavna tijela.
e) Brazil je sudjelovao u 2. svjetskom ratu s brazilskim ekspedicionim snagama.
9 — (Enem) Izborna pravda stvorena je 1932. godine, kao dio široke reforme izbornog procesa potaknute revolucijom 1930. godine. Njegovo stvaranje bio je veliki institucionalni napredak, koji je jamčio da izbori imaju potporu tijela koje je teoretski imuno na utjecaj predstavnika. TAYLOR, M. Izborna pravda. U: AVRITZER, L.; ANASTAZIJA, F. Politička reforma u Brazilu. Belo Horizonte: UFMG, 2006. (adaptirano).
U odnosu na demokratski režim u zemlji, analizirana institucija je imala sljedeću ulogu:
a) Provedeno izravno glasovanje za predsjednika.
b) Borba protiv sustavnih prijevara u izračunima.
c) Promijenio pravila za kandidature za vrijeme diktature.
d) Promovirane optužbe za administrativnu korupciju.
e) Prošireno učešće s završetkom popisnih kriterija.
10 — (Uftm 2012.) Među razlozima koje navodi Getúlio Vargas za donošenje dekreta o Estado Novo, u studenom 1937., možemo spomenuti:
a) skori početak 2. svjetskog rata i potreba zaštite naših granica.
b) radnički štrajkovi, pljačke i razaranja koja su zahvatila zemlju u tom razdoblju.
c) otkriće navodne komunističke pobune, takozvani Cohenov plan.
d) prijave prijevare u postupku izbora njegova nasljednika, objavljene u tisku.
e) nezadovoljstvo elite São Paula režimom koji je prijetio da će se odvojiti od ostatka zemlje.
1 – A
2 – W
3 – B
4 – A
5 – D
6 – B
7 – D
8 – I
9 – B
10 – W
Saznajte više na:
