Demokracija, vladavina u kojoj narod ostvaruje suverenitet, sustav u kojem građani biraju svoje vođe putem povremenih izbora. Režim u kojem narod ravnopravno sudjeluje u razradi prijedloga, razvoju i stvaranju zakona. Ovo je definicija demokracije u rječniku, ali kakve to veze ima s upravljanjem školom?
Jeste li ikada pomislili da se odluke donesene u školi, poput korištenja određene vrste uniforme, rasporeda i sadržaja, ne bi trebale "gurati" u zajednicu? Koje nastavnike treba konzultirati pri izradi nastavnih planova i programa? Trebaju li zaposlenici dati svoje mišljenje ako školska struktura nije sigurna za obavljanje posla?
vidi više
Obrazovanje mladih i odraslih (EJA) ponovno je savezni prioritet
Učinak nastavnika ključni je čimbenik za potpuno uključivanje učenika…
Upravljanje školom je radnja koju je nemoguće provesti u izolaciji. Sudjelovanje svih u upravljanju školom bitno je za postizanje interesa zajednice. Kada se utvrđuju strategije za integraciju škole i zajednice, potonja je u skladu s institucijom koja je, zapravo, transformira.
Stanite i razmislite: koja je uloga obrazovanja? Ako je vaš odgovor da je obrazovna uloga u promicanju strategija usmjerenih na praksu građanstva kroz obuku, u pravu ste. No, ako u stvarnosti vaša škola ne ostvaruje te ciljeve, to je znak da nešto treba ispraviti.
Definicija demokratskog upravljanja školom konceptualizira ga kao čin davanja prioriteta kolektivnom sudjelovanju u akcijama koje se prakticiraju u školi. To znači da odluke ne mogu donositi ravnatelj i koordinacija izolirano, već kroz sudjelovanje svih uključenih u školsku zajednicu.
Zaposlenici, nastavnici, učeničke udruge, učenici i roditelji moraju biti upoznati sa strategijama koje škola razvija. To je zato što je institucija uključena u određenu zajednicu i treba uzeti u obzir njezine specifičnosti prije izricanja bilo kakve mjere.
Glavno obilježje demokratskog upravljanja školom je njegov decentralizirajući karakter, odnosno škole postaje otvoreni prostor za dijalog i razvoj horizontalnog odnosa, bez naloga potomci. Ova vrsta strukture ne nameće zapovjednu moć u obliku hijerarhija pokazujući da svatko ima moć sudjelovanja.
Činjenica je da model demokratskog upravljanja nije jednostavan dobrotvorni stav. To je upravljanje podržano Saveznim ustavom iz 1988. ojačanim Zakonom o smjernicama i osnovama nacionalnog obrazovanja (Zakon 9.394/96), uz Nacionalni obrazovni plan (PNE). Stoga je to jedno od načela uspostave kvalitetnog obrazovanja.
Gore smo spomenuli da je jedna od karakteristika demokratskog upravljanja nepostojanje centralizacije vlasti. Ali ne samo to! Ovaj model ima, među svojim glavnim značajkama:
Među glavnim značajkama koje možemo istaknuti je participativno planiranje. U njemu se razvijaju metode i strategije kako bi se zadovoljile specifične potrebe škole. Na taj se način uspostavljaju prakse kako bi se potaknulo sudjelovanje svih, a ne samo njihova uloga gledatelja.
U ovoj pristranosti postoji transparentnost u donošenju odluka, odnosno postupci se otkrivaju tako da cijeli kolektiv postaje svjestan njih. Kako škola to može učiniti? Kroz fizičke prostore škole ili društvene mreže, uključujući političko-pedagoški projekt, odnosno set strategija ustanove za školsku godinu.
Razrada JPP-a usko je povezana s demokratskim upravljanjem školama. Njime će škola definirati smjernice kojima se usmjerava u svom radu i usmjerava postupke koji promišljaju obrazovne procese. Projekt je najučinkovitiji način da škola preuzme obvezu obrazovanja s obzirom na stvarnost koja vodi ustanovu.
Zbog svega navedenog, za očekivati je da se JPP ne može razraditi na autoritaran način, odnosno koncentrirati u rukama direktora i koordinatora. U njegovom stvaranju moraju sudjelovati svi uključeni u proces poučavanja i učenja, kako bi se izgradio demokratski identitet ustanove.
Promicanje demokratskog upravljanja školom moguće je jer integrira školu i zajednicu. Stoga menadžeri moraju uspostaviti strategije koje promiču ovu integraciju, spajajući menadžment, koordinaciju, nastavnike, zaposlenike, roditelje, skrbnike i učenike.
Uspostavljanje demokratskog upravljanja školom pretpostavlja da sama institucija mora preispitati svoju ulogu odgajatelja. Od tada nadalje, trebate razviti dijeljenje, izaći iz zone udobnosti i uspostaviti načine da studente, zajednicu i osoblje približite menadžmentu.
To se može učiniti kroz jednostavne i periodične strategije, o čijoj učestalosti, još jednom, mora raspravljati kolektiv.
Ukratko, demokratsko upravljanje školom karakterizira dijeljenje odluka. No, osim toga, radi se o stvaranju prostora za dijalog kako bi se učinkovito posvetilo vrijeme odgajatelja ljudima koji su uključeni u njegovo upravljanje, osiguravajući da projekti i školska rutina budu od interesa za njih svi.