Kada otvarate časopis ili gledate vijesti, koja vam tema najviše privlači pažnju da se informirate? Obrazovanje, zdravstvo, politika, ekonomija ili sorte? Ako se vaš odgovor odnosi na prvu temu, vi ste dio onih 80% brazilskih čitatelja i gledatelja koji više vole izvješća i članke o obrazovanju u odnosu na druge teme.
Statistiku je prikupila Udruga obrazovnih novinara (Jeduca) i predstavila je tijekom 2. međunarodnog kongresa obrazovnog novinarstva ovog utorka (07.). Istraživanje koje je proveo Instituto Datafolha obuhvatilo je 2084 ispitanika iz svih društvenih slojeva starijih od 16 godina u 129 općina.
vidi više
IBGE otvara 148 slobodnih radnih mjesta za agenta za istraživanje popisa; vidi kako…
Objavljen zakon o utvrđivanju „Programa stjecanja…
Prema studiji, interes za obrazovne teme nadilazi privlačnost koju pokazuju članci koji se bave zdravljem i politikom, čiji indeksi iznose 78% odnosno 23%. Odbijanje teme identificiralo je samo 4% ispitanika odabranih između 12. i 16. lipnja ove godine.
A odakle dolazi sav sadržaj koji su ispitanici apsorbirali? Prema istraživanju, 55% zainteresiranih izjavilo je da su svoje znanje stjecali putem besplatne televizije. Na drugom mjestu su društvene mreže s 31 posto i radio koji privlači 26 posto zainteresiranih za obrazovanje.
Preferirane teme
Studija koju je provela Jeduca također ukazuje na karakteristike vezane uz tematiku, narativne tehnike i obrazovanje ispitanika. Druga točka koju je udruga istaknula tiče se distanciranja sudionika od tema s kojima se ne identificiraju.
Najtraženije teme
narativne tehnike
Izbor predmeta ovisi o obrazovnoj razini ispitanika. Ljudi s višim stupnjem akademskog obrazovanja skloniji su čitanju tehničkih i političkih tema, dok manje obrazovani ljudi traže lokalne smjernice. Uz iznesena kazala, Jeduca je donio i podatke o razini razumijevanja pojedinih tema.
Istraživači su shvatili da su subjekti koji nisu toliko umetnuti u stvarnost ispitanika oni od kojih se oni više distanciraju. Osim toga, još uvijek postoje određene poteškoće za veliki dio stanovništva u razumijevanju određenih sadržaja, uključujući “interdisciplinarne” i samu Nacionalnu kurikularnu bazu.
Vrlo česti pojmovi u obrazovanju, poput srednje škole, pojavljuju se i kod onih čije razumijevanje nije tako jasno. Neki ispitanici, posebice oni najudaljeniji od školskog života, čak su se zapitali koja dob uključuje spomenutu fazu studiranja. Rezultati su izazvali oštra zapažanja stručnjaka.
Kao što je navedeno u izvješću koje je objavila Agência Brasil, predsjednik Jeduce, Antônio Gois, ističe da postoji optimizam u percipiranju interesa stanovništva za obrazovanje. S druge strane, treba se zapitati radi li se samo o “izjavi namjera” ili o učinkovitom konzumiranju tih informacija.
Gois također upozorava novinare na objavljeni sadržaj. Prema njegovim riječima, potrebno je shvatiti da dio čitatelja uopće ne razumije o čemu se govori zbog mogućeg ograničenja na inicijativnu skupinu odgajatelja. To znači da pristup ne doseže veću publiku.
