Sjećate li se crtića Jetsons, obitelji koja živi u potpuno automatiziranoj budućnosti, s robotom zaposlenikom, letećim automobilima i visećim gradovima?
vidi više
IBGE otvara 148 slobodnih radnih mjesta za agenta za istraživanje popisa; vidi kako…
Objavljen zakon o utvrđivanju „Programa stjecanja…
U redu, puni smo XXI stoljeće a mnogo toga što je serija idealiziralo nije se ostvarilo. Još. Putevima digitalne revolucije, svijet se transformira robotizacijom i sve većom upotrebom umjetne inteligencije.
Ono što je za mnoge razlog za uzbuđenje, za druge je muka i briga. To je zato što, prema studijama od strane Institut Sapiens, najmanje pet zanimanja prijeti izumiranje do 2050. zahvaljujući tehnološkoj revoluciji.
U tome bi više od dva milijuna ljudi moglo vidjeti nestanak svojih poslova u nadolazećim godinama. Inače, to je trend koji smo već vidjeli, od automatizacije raznih usluga, koje su prije provodila ljudska bića.
No, je li vaša karijera među onima koje mogu postati tek uspomena na ne tako davnu prošlost?
Institut Sapiens svoje je istraživanje temeljio na podacima DARES-a, službe za statističke studije francuskog Ministarstva rada. Prvo je tražio poslove s najvećom tendencijom automatizacije. Zatim je provjerio popis struka koje su izgubile najviše poslova.
Na temelju toga izračunao je projekcije temeljene na dvije hipoteze – linearnoj i optimističnoj; i eksponencijalni i pesimistični. Potonji razmatra ubrzani trend zatvaranja radnih mjesta. Oslanjajući se na te reference, istraživači su primijetili da su područja računovodstvo, kutije, banketo jeosiguravatelja, tajnice to je agenti za održavanje mogu utjecati promjene koje je donijela digitalna revolucija.
Nas banke, na primjer, zapošljivost je pala za oko 40% između 1986. i 2016., a zatim bi mogla potpuno nestati do 2050. Prema računovođe, procjena je ipak malo dulja – do 2056. možda više neće postojati.
Čak i ako podaci djeluju zastrašujuće, svrha studije nije izazvati uzbunu, već osvijestiti da nešto treba učiniti.
Erwann Tison, ekonomist i direktor Instituta Sapiens, ističe da su “posljedice digitalne revolucije stvarne i da ih treba odmah ozbiljno shvatiti. Ako to ne učinimo, nećemo moći predvidjeti promjene koje se već događaju. Ovo bi mogla biti katastrofa za veliki dio stanovništva.”
Ekonomist dalje kaže da je studija pokazala pet područja koja će biti pogođena digitalnom revolucijom i, stoga društvo kolektivno traži rješenja za te ljude kako bi postigla ponovno obraćenje profesionalni.
U članku objavljenom na Portalu G1, profesorica i idejna začetnica MBA studija Change Management and Transformation Digital za Nacionalno vijeće brazilske industrije, Gil Giardelli, razmatra rezultate uzbunjivači. I, unatoč istraživanju koje ukazuje na završetak nekoliko poslova, stručnjak ima drugo gledište.
Prema njegovim riječima, "zapravo ćemo imati društvo s manje radnog vremena po danu, s mnogim tvrtkama koje već usvajaju tjedne s četiri dana rada, kraće radno vrijeme". Ipak, Giardelli prepoznaje teške staze koje će idućih godina, posebice zbog akademije, trasirati.
Profesor ističe da kolegiji ne mogu pratiti proces tehnoloških promjena, a nema dovoljno vremena da se ljudi za to pripreme. Situacija donosi predviđanje teških vremena u iduća tri desetljeća. Giardellijev dojam potvrđuje i Tison iz Instituta Sapiens.
Ekonomist navodi da, primjerice, na medicinskom smjeru u kurikulumu nedostaju predmeti vezani uz robotiku. Ignoriranje utjecaja tehnologije na struku istraživač tretira kao zločin. “Jer danas postoji, na primjer, Google, koji je stvorio umjetnu inteligenciju, koja vam omogućuje da dijagnoze raka postavite 30 puta asertivnije od ljudi”, naglašava.
Čini se kao odgovor na Giardellijev komentar o alarmantnim tendencijama studije, Tisone prepoznaje da, iako digitalna revolucija nestaje s poslovima, stvara mnoga druga pojaviti se. Štoviše, navodi da je posao prognoziranja kompliciran upravo zato što nije uvijek potvrđena.
No, čini se da se transformacije već događaju i na društvu je da se na njih pripremi.
