Niža razina obrazovanja povezana je s većom dohodovnom nejednakošću. To pokazuje studija koju je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Izvješće koje je objavila institucija sa sjedištem u Parizu također osuđuje da više od polovice Brazilaca u dobi između 25 i 64 godine nema diplomu srednje škole.
pod nazivom "Pogled na obrazovanje”, studija je analizirala obrazovne indekse u 46 zemalja svijeta. Brazil ima 52% ljudi u navedenoj dobnoj skupini koji nisu dosegli prosječnu razinu, iza Meksika i Kostarike sa 62% odnosno 60%. Uspjeli smo shvatiti ozbiljnost situacije ako se uspoređujemo sa susjednim zemljama.
vidi više
IBGE otvara 148 slobodnih radnih mjesta za agenta za istraživanje popisa; vidi kako…
Objavljen zakon o utvrđivanju „Programa stjecanja…
U Čileu, Argentini i Kolumbiji postotak ljudi u dobi od 25 do 64 godine koji nisu završili srednju školu je 35%, 39% odnosno 46%. Suočen s takvim rezultatima, OECD razmišlja o posljedicama s kojima se suočavaju oni koji moraju napustiti školu čak i prije nego što stignu do sveučilišta.
Prema izvješću, srednje obrazovanje prestalo je biti sredstvo društvenog uspona i postalo je minimum potreban za moderan život. Stoga se netko tko ga nije završio može suočiti s poteškoćama na tržištu rada, uključujući primanje nižih plaća.
Još jedan mogući problem je kognitivno oštećenje - "pamćenje, motoričke vještine, pažnja, između ostalog, znatno ispod onih ljudi koji imaju ovaj trening", upozorava studija. Problem je u tome što srednje obrazovanje nije jedini problem u Brazilu koji je istaknut u istraživanju Organizacije.
Brojke pokazuju da je relativno mali broj adolescenata starijih od 14 godina upisan u škole. Od ukupnog broja mladih između 15 i 19 godina, njih 69% studira, dok u skupini između 20 i 24 godine taj indeks pada na 29%. U zemljama organizacije prosjek je 85% i 42%.
Varaju se oni koji misle da je statistika visokog obrazovanja u Brazilu ohrabrujuća. Izvješće ukazuje na postojanje regionalnih nejednakosti u pristupu sveučilištima u zemlji. Prosjek je 17% mladih između 24 i 34 godine koji su diplomirali. U Maranhau, na primjer, indeks je 8%, dok Brasília doseže 33%.
Unatoč ulaganjima BDP-a u obrazovanje, zemlja još uvijek ima jednu od najnižih stopa među organizacije i partnerskih zemalja, osim što je najniža među latinoameričkim nacijama s podacima dostupno. Čak i usprkos nekim poboljšanjima, postoji razlika u potrošnji za studente u osnovnom i visokom obrazovanju.
Prema izvješću, “osiguranje da ljudi imaju priliku da postignu odgovarajuće razine obrazovanja je ključni izazov”. Kako bi postojao učinkovit prijelaz između obrazovanja i tržišta rada, obrazovni sustavi trebaju osigurati da pojedinci posjeduju potrebne stručne vještine.