Što misliš o discipline koje se predaju na daljinu (EaD) u srednjoj školi? Jedan je to od prijedloga Nacionalnog vijeća za obrazovanje u javnom savjetovanju koje je započelo ovog utorka (09). Takozvane “Smjernice za nacionalni kurikulum” za ovaj bi korak trebale ažurirati format koji se trenutno koristi, a koji je, usput rečeno, povezan 2012. godine.
U dokumentu CNE traži prijedloge o formatu i sadržaju koji se poučava u srednjem stupnju obrazovanja. Među stavkama koje spominje Vijeće su aktivnosti na daljinu koje bi iznosile 20% do 30% ukupnog opterećenja. U tekstu se spominje da bi to uključivalo osnovnu opću obuku i itinerare obuke prema kurikulumu.
vidi više
IBGE otvara 148 slobodnih radnih mjesta za agenta za istraživanje popisa; vidi kako…
Objavljen zakon o utvrđivanju „Programa stjecanja…
Uvjet je, međutim, da učenik bude u pratnji koordinacijskog i nastavnog osoblja škole. Radno opterećenje srednje škole moglo bi se formirati različitim aktivnostima, kao što su konvencionalna nastava, sudjelovanje u volonterski rad, stažiranje, tečajevi, radionice, usmjerene pedagoške aktivnosti i doprinos zajednici.
Vrijeme dodijeljeno svakom od njih mora biti u skladu s kriterijima koje je definirala institucija ili obrazovna mreža. Tekstom javnog savjetovanja predviđena je dopunska potvrda i iskazivanje ovih aktivnosti u školskoj knjižici učenika. Ipak, prema novim smjernicama, svaka će općina moći ponuditi “više od jednog programa obuke”, pozivajući se na one koji su već predloženi u reformi srednjoškolskog obrazovanja, to jest:
Javno savjetovanje već je otvorilo Nacionalno vijeće za obrazovanje, a prijedlozi se primaju do 23. listopada na e-mail: [email protected].
Mjera koja predviđa uključivanje predmeta učenja na daljinu u srednjoj školi izazvala je određene kontroverze, uključujući i to da nije postignut konsenzus u samom Ministarstvu obrazovanja. Putem bilješke, Pasta je rekao da se ne slaže s prijedlogom CNE-a i da nije proslijedio nikakve prijedloge u vezi s provedbom EaD-a.
Predsjednik CNE-a Eduardo Deschamps ističe da se neke točke još procjenjuju, primjerice hoće li u format biti uključeni obvezni predmeti Nacionalne zajedničke kurikularne baze (BNCC). Mjera još treba proći kroz javnu raspravu i glasovanje kako bi došla do OIP-a. Ako bude odobren, omogućit će školama da definiraju vlastite alate i modele.
Unutar CNE-a postoji neslaganje oko implementacije EaD-a u srednje obrazovanje. Idući protiv "napuštanja konzervativizma" kako tvrdi Deschamps, Cesar Callegari, član vijeća, vidi modalitet kao prepreku ubiranju lekcija suživota koje pruža poučavanje licem u lice.
Stručnjaci također vide EaD kao štetan za učenike. U intervjuu za G1, profesor na Državnom sveučilištu u São Paulu (Unesp), João Cardoso Palma Filho, spominje da je model trenutna situacija već predstavlja poteškoće i da mladi ljudi nemaju obuku koja bi omogućila ne-licem-u-lice praćenje sadržaj.
Palma Filho također ukazuje na pad razine kvalitete u srednjoškolskom obrazovanju. Prema njegovim riječima, “nastavnici nisu bili osposobljeni za pripremu nastave i materijala za učenje na daljinu. Sve bi bilo izvan kontrole i bez pratnje. Učenici tamo trebaju učitelja, da odmah razjasni nedoumice”.
Također za G1, voditelj Fakulteta za obrazovanje na PUC-SP, Neide Noffs, bio je protiv implementacije EaD u srednjoj školi. Uz pitanje socijalizacije, profesorica spominje i infrastrukturu škola. “Pratio sam poteškoće učenika koji nemaju pristup internetu. Škole moraju imati više računala i stabilan sustav”.
Ne videći tu mjeru kao održivo rješenje, Noffs napominje da bi model čak mogao biti zanimljiv za nastavak obrazovanja, ali ne i za početni stupanj srednje škole. Stoga predlaže fokus na tome kako zadržati učenike u školi, osim što ih čini kritičnijima i svjesnijima.
Nacionalni institut za obrazovne studije i istraživanja Anísio Teixeira (INEP) navodi da 2702 brazilska grada imaju samo jednu školu koja nudi srednje obrazovanje. Više od 880 ima dvije jedinice koje pružaju ovaj stupanj obrazovanja. Reforma srednje faze započela je mjerom koju je 2017. odobrio predsjednik Michel Temer.
Privremena mjera donosi nove smjernice koje, među ostalim, predviđaju fleksibilnost sadržaja koji se poučavaju srednjoškolcima. Tekst mijenja raspodjelu 13 tradicionalnih predmeta tijekom tri godine, dajući veću težinu tehničkom obrazovanju i potičući širenje redovnih škola.
Sve što će se poučavati mora biti uključeno u pet formativnih itinerara navedenih u prethodnom odjeljku. Od škola se ne bi zahtijevalo da ponude sve osim barem jednog od njih. Reformom je predviđeno da 60% opterećenja zauzimaju zajednički sadržaji Kurikularne baze, a 40% izborni sadržaji.
Prije je škola mogla birati hoće li strani jezik biti engleski ili španjolski. Engleski je sada obavezan predmet od 6. razreda osnovne škole. Drugi poželjni strani jezik je španjolski, ali učenje nije obavezno.
