Education for all people
Zatvoriti
Izbornik

Navigacija

  • 1 Godina
  • 5. Godine
  • Književnosti
  • Portugalski Jezik
  • Croatian
    • Russian
    • English
    • Arabic
    • Bulgarian
    • Croatian
    • Czech
    • Danish
    • Dutch
    • Estonian
    • Finnish
    • French
    • Georgian
    • German
    • Greek
    • Hebrew
    • Hindi
    • Hungarian
    • Indonesian
    • Italian
    • Japanese
    • Korean
    • Latvian
    • Lithuanian
    • Norwegian
    • Polish
    • Romanian
    • Serbian
    • Slovak
    • Slovenian
    • Spanish
    • Swedish
    • Thai
    • Turkish
    • Ukrainian
    • Persian
Zatvoriti

Pogledajte glavne povijesne događaje koji se pogrešno podučavaju

Svaka povijesna činjenica ima najmanje dvije verzije koje treba ispričati. Međutim, ne podučavaju se svi u školama niti su široko rasprostranjeni. Time dolazi do masovne reprodukcije pogrešnih narativa o povijesni događaji pogrešno podučavani. Uključujući, neki su vrlo poznati i pretpostavljaju se kao apsolutna istina, poput ovih primjera koje ćemo sada vidjeti.

Čitaj više: Tužna priča o britanskom masakru kućnih ljubimaca tijekom Drugog svjetskog rata.

vidi više

Inspiracija ili plagijat? OVO su znakovi koji kradu najviše ideja…

Nije iluzija: pronađite Pikachua usred milijuna Charlieja Browna...

Povijesni događaji pogrešno naučeni

  • Deklaracija o neovisnosti nije bila epska scena

Velik dio onoga za što vjerujemo da je brazilska deklaracija o neovisnosti dolazi iz tumačenja koje smo preuzeli iz kultne slike Pedra América. Međutim, zapravo je Dom Pedro I. proglasio neovisnost tijekom putovanja u Serra do Mar na mazgi, dok je patio od proljeva.

Tako u cijeloj sceni nije bilo epskog momenta, jer princ regent nije bio ni u gala odjeći, niti je rekao “Nezavisnost ili smrt”. Točnije, Dom Pedro je izjavio: “Ne želim više ništa s portugalskom vladom i proglašavam da je Brazil zauvijek odvojen od Portugala”.

  • “Neka jedu brioše” nije bila rečenica Marie Antoinette

Nekoliko povijesnih verzija negira da je izraz "Ako nemate kruha, neka jedu brioše" Marije Antoanete, supruge francuskog kralja Luja XVI., iz 1789. godine. Zapravo, izreka je možda bila propagandna strategija protiv monarhije, kao način da se izrazi nedostatak interesa kraljeva za narod.

Važno je napomenuti da je Francuska u to vrijeme prolazila kroz proces revolucije zbog niza nezadovoljstava monarhijom, što je uključivalo i glad naroda. Kao rezultat toga, Marija Antoaneta i njezin muž bili su giljotinirani, a izraz se i dalje često pripisuje kraljici.

  • Van Gogh nije odrezao cijelo uho

Dio ove povijesne “lažne vijesti” pripisuje se i samom nizozemskom slikaru koji je napravio sliku “Autoportret sa zavijenim uhom”, implicirajući da si je uho potpuno odrezao. Međutim, nekoliko znanstvenika tvrdi da bi Van Gogh britvom odrezao samo mali dio uha. No, možda je došlo do zabune, jer je slikar možda zarezao uho i svom prijatelju tijekom mačevanja. Čini se da o ovoj činjenici nikada nećemo saznati punu istinu.

Optička varka: možete li pronaći podatke s ''fabričkom greškom''?
Optička varka: možete li pronaći podatke s ''fabričkom greškom''?
on Aug 02, 2023
Test optičke iluzije: Boja koju prvo vidite govori kakav ste duh
Test optičke iluzije: Boja koju prvo vidite govori kakav ste duh
on Aug 02, 2023
Pogledajte najZNATIŽLJENIJE rođendanske tradicije na svijetu
Pogledajte najZNATIŽLJENIJE rođendanske tradicije na svijetu
on Aug 02, 2023
1 Godina5. GodineKnjiževnostiPortugalski JezikKarta Uma GljiveKarta Uma ProteiniMatematikaMajčina IiMaterijaOkolišTržište RadaMitologija6 GodinaPlijesniBožićVijestiVijesti EneNumeričkiRiječi S CParlendasDijeljenje AfrikeMisliociPlanovi Lekcija6. GodinePolitikaPortugalskiNedavni Postovi Prethodni PostoviProljećePrvi Svjetski RatGlavni
  • 1 Godina
  • 5. Godine
  • Književnosti
  • Portugalski Jezik
  • Karta Uma Gljive
  • Karta Uma Proteini
  • Matematika
  • Majčina Ii
  • Materija
  • Okoliš
  • Tržište Rada
  • Mitologija
  • 6 Godina
  • Plijesni
  • Božić
  • Vijesti
  • Vijesti Ene
  • Numerički
Privacy
© Copyright Education for all people 2025