Određivanje neutralne stope za obrazovni sektor u projektu porezne reforme, o kojem se trenutno raspravlja u Senatu, nakon što je prošao kroz kontrolu Zastupničkog doma. To tvrdi predsjednik Foruma predstavničkih subjekata visokog obrazovanja Privatno – pokriva 14 obrazovnih subjekata – Celso Niskier, izvjestitelju za to pitanje, senatoru Eduardu Bragi (MDB-AM).
Ističući da inicijativa – koja je dio kampanje #EducaçãoMaisForte, pokrenute u svibnju ove godine – ima za cilj skrenuti pozornost na važnosti privatnog obrazovnog sektora, Niskier podsjeća da najmanje 16 milijuna brazilskih studenata studira u institucijama privatnici na svim razinama, a više od 80% njih pripada razredima C, D i E, s mjesečnim dohotkom obitelji po glavi stanovnika do tri minimalne plaće.
vidi više
Zabranjeno! Anvisa ne preporučuje dodatke melatonina za djecu...
Senat odobrio projekt u korist kvalitete života prosvjetnih radnika
“Što se tiče zagovaranja jačeg obrazovanja, radimo na nekoliko frontova. U političkom smislu nastojimo pokazati da 16 milijuna učenika za bolju budućnost ovisi o privatnim školama”, kaže predsjednik foruma.
Popis stanovništva u školama 2022 – Prema Popisu stanovništva u školama 2022. Ministarstva obrazovanja (MEC), objavljenom prošle veljače, privatno obrazovanje čini 33,6% vrtića koji rade; 25,6% upisanih u predškolu; 18,9% učenika, u prvim godinama osnovnog obrazovanja; 15,5% završnih godina i 12,3% srednje škole. U visokom obrazovanju privatni sektor opslužuje 6,3 milijuna studenata ili 75% upisanih studenata.
Drugi podatak iz kampanje je da segment zapošljava više od 1,7 milijuna stručnjaka, u svim državama zemlje, od kojih su većina žene. „Mnogi ljudi ne poznaju naš profil uključenosti, raznolikosti i obrazovnih inovacija. Mi rasterećujemo državu, jer ako bi javni sektor morao zamijeniti sve privatne škole i fakultete u Brazilu, trošak bi bio 280 milijardi R$ ulaganja godišnje. Diferencirani tretman obrazovanja u poreznoj reformi pravedan je utoliko što uvažava tu važnost za zemlju", objašnjava Niskier, koji također predsjedava Brazilskom udrugom podupiratelja visokog obrazovanja (Abmes).
Kao argument za izbor, Forum je istaknuo studiju sa 102 zemlje, od kojih je njih 65 izuzeto obrazovni sektor, dok 20 drugih naplaćuje poreze, u rasponu između 0% i 10%, uključujući Brazil. “Ako od porezne reforme počnemo naplaćivati više poreza na dodanu vrijednost [PDV] na mjesečne naknade, bit ćemo među 17 zemalja koje najviše oporezuju obrazovanje”, zaključuje Niskier.
