Proizvodnja ultra-prerađene hrane je industrijski proces koji uključuje transformaciju sirovina u visoko rafinirane i prikladne prehrambene proizvode za konzumaciju.
Hrana prolazi kroz nekoliko faza obrade, dodajući sastojke, konzervanse i kemijske dodatke za poboljšanje okusa, teksture, trajnosti i izgleda.
vidi više
OZBILJNO UPOZORENJE! 1 od 3 muškarca ima HPV, kaže studija
Vruće je, zar ne? Saznajte što učiniti kako biste izbjegli glavobolje…
Stoga je ultra-prerađena hrana poznata po tome što je bogata praznim kalorijama, dodanim šećerima, zasićenim mastima i natrijem, dok joj nedostaju esencijalne hranjive tvari.
Stoga, ultraprerađena hrana često se povezuje sa zdravstvenim problemima, kao što je pretilost, dijabetes tip 2, kardiovaskularne bolesti i drugi poremećaji povezani s prehranom.
U tom kontekstu, nedavna studija otkrila je zabrinjavajuće podatke o ovoj vrsti “hrane” u Brazilu. Zaključak istraživanja provelo je Državno sveučilište u Rio de Janeiru (UERJ).
Postojala je suradnja s Centrom za epidemiološka istraživanja u prehrani i zdravlju na Sveučilištu São Paulo (Nupens-USP) i drugim institucijama. Konačno, studija je objavljena u časopisu “Scientific Reports”. Znati više!
Studija je uključivala analizu 10.000 proizvoda klasificiranih kao ultra-prerađeni, koji su formulacije tvari dobivenih frakcioniranjem hrane.
Takvi proizvodi između ostalog uključuju bezalkoholna pića, pakirane grickalice, pakirani kruh, margarin, kekse, slatkiše, čokolade, žitarice za doručak i pića s okusom voća.
Istraživači su ispitali zapakiranu hranu dostupnu u velikim lancima supermarketa, budući da većina ljudi kupuje takve artikle u tim trgovinama.
Prema studiji, 97,1% analiziranih ultraprerađenih proizvoda sadržavalo je barem jedan kritični sastojak u višku, poput natrija, masti i slobodnih šećera.
(Slika: otkrivanje)
Pretjerana konzumacija takvih komponenti povezana je s kroničnim bolestima, poput pretilosti, dijabetesa, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Nadalje, 82,1% proizvoda sadržavalo je kozmetičke aditive, sastojke koji se koriste za poboljšanje boje, okusa ili teksture.
Kombinacija ova dva čimbenika dovela je istraživače do zaključka da 98,8% analizirane hrane ima potencijal uzrokovati zdravstvene probleme.
To je zato što su neki od njih imali obje nepoželjne karakteristike, dok su drugi imali barem jednu od njih.
Nedostatak detaljnih informacija na etiketama o količini korištenih aditiva otežava utvrđivanje utjecaja specifične za svaki sastojak, što povećava zabrinutost oko zdravstvenih rizika povezanih s konzumacijom hrane ultra-obrađeno.
U Trezeme Digitalu shvaćamo važnost učinkovite komunikacije. Znamo da je svaka riječ važna, zbog čega nastojimo isporučiti sadržaj koji je relevantan, privlačan i prilagođen vašim potrebama.