Puno utjecajniji od službenog diskursa koji okružuje 'Nacionalno opredjeljenje za pismenu djecu' - program koji je nedavno pokrenula vlada federalna vlada – tužna je stvarnost da zemlja zaostaje u obrazovnim pitanjima, čak i u usporedbi s nacijama na sličnim stupnjevima razvoja ili niži.
Prema podacima iz izvješća 'Education at a Glance', objavljenog ovog utorka (12), Brazil je potrošio na osnovno obrazovanje od 2010-ih, 3.583 USD po studentu/godini, manje od 1/3 prosjeka od 10.949 USD, odnosi se na zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zaključak je da je brazilska potrošnja treća najgora među 42 zemlje članice međunarodne organizacije.
vidi više
Vlada najavljuje plan od 3 milijarde R$ za širenje inkluzivnog obrazovanja…
Žetva novca: upoznajte 10 brazilskih 'agromilijardera'
Unatoč utrostručenom iznosu ulaganja po učeniku u rano djetinjstvo, osnovno i srednje obrazovanje u posljednjih 13 godina, Brazil 'grize prašinu' protiv vršnjaka poput Južne Koreje, 'azijskog tigra', čiji su doprinosi skočili s 3000 američkih dolara na 14 američkih dolara tisuću; Portugal, koji je povećao svoj doprinos s 3.500 USD na 10.000 USD i Australija, čiji je doprinos "pojačan" s 5.000 USD na 12.000 USD.
Daleko iznad oskudnih sredstava Brazila, u Europi, mali Luksemburg izdvaja 26 000 USD po studentu godišnje, nadmašujući Švicarsku koja ulaže 17 000 USD i Sjedinjene Države s 15 000 USD.
Čak i uzimajući u obzir ogroman kontingent od 45 milijuna učenika koji su prisutni u državnim školama i ulaganja zemlje u ovaj sektor, što odgovara 4% BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), rezultat još uvijek nije dovoljan da se dostigne učinak zemalja OECD-a, čiji je prosjek 3,6% BDP-a.
Inverzija prioriteta – Srž problema može se, barem djelomično, objasniti inverzijom prioriteta u javnoj politici Tupiniquim, budući da nacionalno ulaganje u visoko obrazovanje (koje pokriva 2 milijuna studenata na sveučilištima) nije tako daleko od onoga koje primjenjuju zemlje bogati. Dok Brazil ulaže 14.735 USD po studentu godišnje u visoko obrazovanje, zemlje OECD-a ulažu 14.839 USD.
Također suprotno globalnom trendu, potrošnja zemlje na obrazovanje, nakon pandemijske krize, pala je u prosjeku za 10,5%, u usporedbi s povećanjem od 2,1%, između 2019. i 2020., među zemljama OECD-a. Priznajući da se službena ulaganja u sveučilišta mogu smatrati velikima, stručnjaci naglašavaju da je potrebno imati više sredstava namijenjenih osnovnom obrazovanju.
Uzimajući međunarodne modele kao referencu, središnja ideja je da bi sredstva osnovnog obrazovanja trebala biti dodijeljena politikama koje donose rezultate, kao što su redovita škola, opismenjavanje, obuka učitelja, rano djetinjstvo i profesionalno obrazovanje i tehnološkog. Trenutačno zemlje poput Finske, Nizozemske, Kanade i Danske ulažu iznad prosjeka OECD-a kada su u pitanju učenici osnovnog obrazovanja.
