Sedam od deset studenata visokog obrazovanja prošle je godine preferiralo učenje na daljinu (EAD). Podaci su dio podataka iz Popisa visokog obrazovanja 2022., koji je ovog utorka (10) objavio Nacionalni institut za obrazovne studije i istraživanja Anísio Teixeira (Inep).
Prema studiji, 2022. godine 72% studenata kojima je odobreno visoko obrazovanje odlučilo se za format učenja na daljinu. Još jedan alarmantan zaključak je da svaka peta mlada osoba u dobi od 18 do 24 godine nije završila srednju školu te je odustala od studija.
vidi više
6 značajki WhatsApp Business koje će POBOLJŠATI vaš...
OVA 3 znaka dobit će naplatu za 'izgubljene' dugove...
U slučaju diploma, sklonost učenju na daljinu još je veća i doseže stopu od 93,2%
Trend prisutan posljednjih godina, rast 'mode' EAD-a, razlog je za zabrinutost stručnjaka, koji ističu da je ova vrsta nastave slabo regulirana, a da ne spominjemo poteškoće u mjerenju kvalitete istih mature.
Jedna od kritičnih točaka oko EAD-a tiče se činjenice da trenutni mehanizmi evaluacije tečajeva ne uzimaju u obzir vrstu platforme online nastavu koju koriste obrazovne institucije, ne računajući vrijeme posvećeno „sinkronoj“ nastavi, kroz koju učenici u stvarnom vremenu komuniciraju s učitelji. Osim ovih postupaka upitne učinkovitosti, česta je praksa da fakulteti evidentiraju nastavni materijal, samo jednom, a zatim ga prodati sve većem broju zainteresirane stranke.
“Uloga OIK-a je da to regulira. Za nas je to crveno svjetlo za poduzimanje važnih mjera u ovom scenariju”, upozorava ministar obrazovanja Camilo Santana nakon što je saznao podatke iz popisa stanovništva. Dodaje da se, odlukom federalne Vlade, 16 visokoškolskih predmeta ne može polagati na daljinu: četiri su već su suspendirani (sestrinstvo, pravo, stomatologija i psihologija), a još 12 ostaje na analizi, kroz konzultacije javnost.
Ali zašto, nakon svega, postoji takva apsolutna sklonost EAD-u? Za izvršnog direktora Semespa – subjekta koji zastupa pružatelje visokog obrazovanja u Brazilu – Rodriga Capelata, modalitet učenja na daljinu “više je atraktivan jer donosi fleksibilnost u pogledu mjesta i vremena [studenta za studiranje], ali uglavnom zato što se nudi uz puno, puno veće mjesečne naknade žohari".
Još jedan argument koji je iznio Capelato je da “80% brazilskih studenata ima prihod po glavi stanovnika do tri minimalne plaće, to jest, nisu u mogućnosti plaćati mjesečne naknade [za tečajeve licem u lice]. Pokrivenost Prounija i Fiesa je niska, kao i broj mjesta u javnom obrazovanju.”