Zemljina rana povijest je enigma koja prkosi razumijevanju. Međutim, ključevi za razotkrivanje ove misterije možda leže u kamenju i mineralima koji su svjedočili počeci naše planete.
Posebno, posebni dijamanti, čije podrijetlo seže unatrag od prije 400 do 650 milijuna godina, kada je postojao drevni superkontinent Gondwana, iznova pišu našu perspektivu Zemljine evolucije.
vidi više
Australka je uložila više od milijun R$ da izgleda kao Barbie, ali...
Pauza u ljubavi? 3 znaka sebi daju prioritet 26. listopada,…
Ovi dijamanti, pronađeni duboko u rudnicima Brazila i Gvineje, mnogo su više od samog dragog kamenja. Oni predstavljaju jedinstveni prozor u prošlost Zemlje.
“Super duboki dijamanti iznimno su rijetki i sada znamo da nam mogu pružiti vitalne informacije o formiranju kontinenata”, rekao je dr. Karen Smit, s Wits School of Geosciences, jedna od autorica studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature.
Istraživanje je temeljno za razumijevanje načina na koji se kontinenti razvijaju i pomiču, budući da bez kontinenata život na planetu kakav poznajemo ne bi bio moguć.
Iako se čini da su Zemljini kontinenti i oceani uvijek imali isti oblik, stvarnost je mnogo dinamičnija.
Stalne promjene u geologiji Zemlje upravljaju tektonike ploča, koje oblikuju i rekonfiguriraju krajolik našeg planeta, proces koji traje do danas.
Formiranje prvog poznatog kontinenta dogodilo se prije otprilike 3 milijarde godina, nakon što se Zemlja ohladila. Ovaj primitivni kontinent obuhvaćao je dijelove onoga što danas zovemo Australija, Afrika i Indija.
Tijekom milijardi godina, planet je prošao kroz nekoliko faza formiranja i uništavanja kontinenata, uključujući ledena doba i značajne geološke događaje.
(Izvor: Sveučilište Wits / Reprodukcija)
Prije otprilike 230 milijuna godina, gigantska kopnena masa poznata kao Pangea formirana, prekretnica u Zemljinoj povijesti. U Pangei su se pojavile mnoge vrste i počela se definirati konfiguracija kontinenata kakvu danas poznajemo.
Raspad Pangee doveo je do formiranja Atlantskog oceana, dijeleći superkontinent na Lauraziju (što je na kraju dalo početak odakle su nastali Sjeverna Amerika, Europa i dio Azije) i Gondvana (odakle su Južna Amerika, Afrika, Indija, Australija i Antarktik).
Prije otprilike 120 milijuna godina Gondwana se odvojila, što je rezultiralo sadašnjom konfiguracijom kontinenata Južne Amerike i Afrike, uz pomicanje Indije prema Aziji.
Otkriće dijamanata koji datiraju iz drevnih superkontinenata predstavlja ključno otkriće u razumijevanju ovog razdoblja u povijesti Zemlje.
Prisutnost ovih dijamanata u Južnoj Americi i Africi pomaže znanstvenicima potvrditi postojanje Gondvana, teorija koja se, unatoč postojećim dokazima, još uvijek tretira kao hipoteza razvoj.
