Jedan katastrofalna erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga, koji se dogodio u siječnju prošle godine, imao je razoran utjecaj na ozonski omotač koji štiti Zemlju od ultraljubičastih zraka koje emitira Sunce.
Iako su znanstvenici već sumnjali u ovakav ishod, nedavna studija, objavljena u časopisu Science, potvrdila je ovu zabrinjavajuću stvarnost, križanjem mjerenja napravljenih satelitima i balonima.
vidi više
Jedna od tri osobe ima hipertenziju, a da to ne zna, prema WHO-u
Nacionalni dan knjige: trenutak za razmišljanje
(Slika: otkrivanje)
Erupcija koja se dogodila 15. siječnja 2022. ispustila je u stratosferu neviđenu količinu vodene pare, procijenjenu na 150 megatona.
Ovaj događaj, u kombinaciji s otpuštanjem vulkanskog materijala i stijena, rezultirao je gotovo trenutnim uništenjem oko 5% ozonskog omotača u pacifičkoj regiji.
Snaga eksplozije izazvala je i valove visoke 90 metara, devet puta veće od tsunamija koji je razorio Japan 2011. godine. To pokazuje razornu snagu ovakvih pojava.
Nadalje, erupcija je proizvela oluju koja je proizvela 2600 munja u minuti, utječući na rad nekoliko satelita i postajući vidljivi iz svemira.
Istraživači objašnjavaju da vulkanski aerosoli, uključujući slanu vodenu paru i druge spojeve poput ugljičnog dioksida sumpora i pepela, kemijski reagiraju i stvaraju spojeve klora, kao što je klor monoksid (ClO), koji mogu uništiti The ozonski omotač.
Velike vulkanske erupcije često ubrizgavaju plinove i čestice u stratosferu, gdje se nalazi ozon, što dovodi do kratkotrajnih gubitaka ozona.
Ono što još uvijek zbunjuje znanstvenike je koliko je brzo došlo do ovog konkretnog uništenja. Laura Revell, izvanredna profesorica na Sveučilištu Canterbury na Novom Zelandu, istaknula je da brzina uništavanja predstavlja izazov za razumijevanje kemije koja se događa u česticama i kapljicama.
“Uočena brzina uništavanja ozonskog omotača dovodi u pitanje naše razumijevanje kemije koja se događa na površinama tih čestica i kapljica”, dodao je istraživač.
Očekuje se da će se učinci erupcije vulkana Hunga Tonga osjećati još nekoliko godina. Stoga je ključno provoditi kontinuirano praćenje atmosfere kako bi se, između ostalih čimbenika, procijenio rizik od povećanje globalne temperature dok se plin potpuno ne rasprši.