Sigurno ste čuli da, imati a zdrav život, potrebno je hodati 10 tisuća koraka dnevno. Ali ne sasvim.
Ova popularna izreka oblikovala se nakon Olimpijskih igara 1964. održanih u gradu Tokiju u Japanu. Tada je marketinška kampanja za pedometar bila povezana sa sportskim događajem koji se prenosi u cijelom svijetu. Od tada ljudi vjeruju da je potrebno hodati 10.000 koraka dnevno.
vidi više
Trostruko partnerstvo pokreće inovacijsku platformu
NASA-ino otkriće: prvi uzorak asteroida Bennu možda ima...
Nedavno je istraživanje koje je provelo Sveučilište Granada u Španjolskoj opovrglo ovu marketinšku tezu.
Prema istraživanjima, hodanje između 7 i 8 tisuća koraka dnevno dovoljno je za održavanje dobre cirkulacije krvi, stimulaciju mišića i promicanje mentalnog zdravlja.
Autor studije, profesor Francisco B. Ortega, objasnio je odnos između propagande iz 1964. i znanstvene stvarnosti.
“Tradicionalno su mnogi ljudi mislili da je potrebno napraviti oko 10.000 koraka dnevno kako bi se postiglo dobrobiti za zdravlje – ideja koja se pojavila u Japanu 1960-ih, ali nije imala utemeljenje u znanosti,” izjavio je.
Ortega je također izjavio da ne postoji točan broj koraka potrebnih po danu, samo preporuke.
“Prvi put smo pokazali da što više koraka poduzmete, to bolje, te da ne postoji određeni broj koraka koje treba poduzeti”, rekao je.
(Slika: otkrivanje)
Profesor Francisco Ortega i njegov tim pregledali su 12 međunarodnih studija, koje su zajedno obuhvatile 110.000 ljudi. Time su došli do rezultata koji su nedavno objavljeni.
Ipak, prema Ortegi, uz broj od 7 ili 8 tisuća koraka koji je prvobitno naznačen, studija je dokazala da svako povećanje dnevne prakse tjelesne vježbe, koliko god mali bio, već se pokazao korisnim za zdravlje.
„U ovoj studiji pokazujemo da se mjerljive koristi mogu postići malim povećanjem broja koraka po dan i da osobama s niskom razinom tjelesne aktivnosti svakih dodatnih 500 koraka poboljšava njihovo zdravlje”, Države.
“Ovo je dobra vijest, jer ne može svatko hodati gotovo 7, 8 ili 9 tisuća koraka dnevno, barem ne u početku. Stoga možete započeti s malim ciljevima, postavljajući ostvarljive ciljeve te postupno napredovati i povećavati broj dnevnih koraka”, dodaje istraživač.
(Slika: otkrivanje)
Osim samih koraka, studija koju je proveo Francisco B. Ortega dokazuje da je brže hodanje, ili čak izvođenje kratkih sprinteva, glavni faktor u smanjenju rizika od prerane smrti.
Dodatno, a druga studija slično navodi da je održavanje rutine od 4000 koraka dnevno, što predstavlja pola idealnog cilja, učinkovito u prevencija bolesti kao što su steatoza jetre (masna jetra), hipertenzija, dijabetes i druge bolesti koje proizlaze iz sjedilački način života.
Ovo drugo istraživanje, koje su proveli Medicinski fakultet Sveučilišta Johns Hopkins, SAD, i Medicinsko sveučilište iz Lodza u Poljskoj navodi da se sa svakih dodatnih 1000 dnevnih koraka rizik od prerane smrti smanjuje za 15%.
S druge strane, za svakih 500 dodatnih koraka imate 7% manje šanse da umrete od srčanog ili moždanog udara. No, naravno, ti se podaci odnose na svakodnevnu i stalnu praksu.
Paralelno sa studijom provedenom u Španjolskoj i drugi uzorak koji su citirale vladine zdravstvene vlasti Britanci su u partnerstvu s Kraljevskim koledžem izdali važnu izjavu stanovništvu Kraljevstva Ujedinjen.
Prema dokument objavljen 2018, održavanje 150 minuta (oko 2 sata i 30 minuta) hodanja tjedno ili čak brze 10-minutne šetnje dnevno mogu promijeniti kvalitetu života osobe.
„Dodatne zdravstvene dobrobiti koje se mogu postići brzim hodanjem u razdobljima od 10 minuta ili više – umjesto ukupnih određeni broj koraka tijekom dana – neosporni su,” rekao je Sir Muir Gray, stručnjak koji je potvrdio vladinu preporuku u doba.