Najbolji lijek protiv 'virusa' dezinformacija koji je brazilsko društvo zarazio 'groznicom' lažne vijesti (lažne vijesti) je vraćanje uvjeta diplome za profesionalno bavljenje novinarstvom. To je jednoglasno mišljenje iznijeli su debatanti na javnoj raspravi Komunikacijskog odbora Zastupničkog doma prošlog četvrtka (26.).
Prema mišljenju zastupnika, nastavnika, gospodarstvenika i sindikalnih predstavnika, najbolji način za vraćanje vjerodostojnosti medija bio bi usvajanje prijedloga amandmana na Ustav (PEC 206/12) – pod nazivom Brazilski zakon o slobodi, odgovornosti i transparentnosti na internetu – koji ponovno uspostavlja obvezni dokument za obavljanje profesije u Brazilu.
vidi više
Unosne karijere: 9 zanimanja koja plaćaju više od 20.000 R$ mjesečno
3 čudne zamjene inteligentnih ljudi: posljednjoj nitko ne vjeruje
U obranu prijedloga, predsjednica Nacionalne federacije novinara (Fenaj), Samira Cunha primijetila je da “u scenariju u kojem Imamo većinu stanovništva koja se informira preko društvenih mreža, moramo sve više kvalificirati novinarstvo koje se prakticira u Brazil".
Pod argumentom da je profesionalno novinarstvo protuotrov protiv stalnog 'vala dezinformacija', Samira smatra da "živimo u društvu koje se temelji na lažima širi se u velikoj mjeri i sa specifičnim ciljevima, a ostavljamo po strani ulogu profesionalca koji trenira najmanje četiri godine kako bi odigrao temeljnu ulogu u demokraciji”, osuđujući da danas, bez uvjeta diplome, postoje slučajevi da maloljetnici i nepismeni s profesionalnim statusom novinara otvoreno rade u zemlja.
"Vrhunsko pero" – U genezi problema, još 2009. godine (prva Lulina vlada), Savezni vrhovni sud (STF) je jednostrano odlučio da svaka osoba, bez obzira na stručnu spremu, može vježbati novinarske funkcije, ukidajući, potezom pera, 40 godina važenja profesije regulirane visokoškolskom diplomom, kao i ostale koje su, međutim, sačuvane.
'Glupa' odluka vrhovnih ministara, u to vrijeme, bila bi odgovoriti na žalbu poslodavca, u ovom slučaju, Sindikat radijskih i televizijskih kompanija u državi São Paulo (Sertesp), zajedno sa Saveznim javnim ministarstvom (MPF), za koje traženje diplome bilo bi protuustavno, budući da Ustav “svakome jamči pravo na slobodu izražavanja i slobodu misao". Sofistika koja je u praksi oslabila kategoriju pred šefovima, a uz to je ugušila i samu slobodu izražavanja koju su htjeli zaštititi.
Nasuprot tome, za predsjednika Brazilske udruge za podučavanje novinarstva, Marlucea Zacariottija, kompromis slobode izražavanja kao izgovor za ukidanje diploma nije održiv. “Novinar ne iznosi svoje mišljenje u vijestima i izvještajima koje piše. Dakle, uvjet za diplomu ne jamči navodnu isključivost prava na izražavanje mišljenja putem medija ili na bilo koji drugi način”, ocijenio je.
Odbijajući obrazloženje tadašnjeg izvjestitelja o predmetu na Vrhovnom sudu, sadašnjeg dekana Gilmara Mendesa – za kojeg je “specifična obuka u Novinarstvo nije idealan način da se izbjegnu mogući rizici za zajednicu ili šteta trećim stranama” – direktorica Brazilian Press Association (ABI), Armando Rollemberg, vrhunsku je odluku klasificirao kao 'nazad', uz upozorenje na katastrofalne posljedice koje je izazvala za društvo.
“Novinarstvo je sve što nema veze s lažima. Unutar novinarstva postoji sloboda izražavanja, ali sloboda izražavanja ne uključuje laži, tj Samosvrsishodna, mrska, artikulirana laž, u nešto više od 24 sata, može donijeti ogromne gubitke društvo. Ponekad čak nije moguće napraviti ekvivalentno povlačenje”, rekao je.
'Zemlja je ravna' – Kao ilustraciju Rollembergovih izjava, predsjednik Brazilske udruge istraživača novinarstva (SBPJor), Samuel Pantoja, naveo je kao primjer rezultat istraživanja prema kojem svaki peti Brazilac vjeruje da je Zemlja ravan.
Govoreći o drugom kutu problema, novinar, profesor i zamjenik Amaro Neto (Republicanos-ES), autor knjige prijedlog rasprave, naglasio je da je novinarsko obrazovanje instrument jamstva kvalitete raditi. “Vjerujem da je veliki korak ka ubrzanju borbe protiv lažne vijesti je da novinarska diploma bude obavezna, preko ovog PEC-a koji je zaustavljen ovdje u Domu”, navodi.
Još oštrije, novinar i zamjenik Daniel Trzeciak (PSDB-RS) uputio je izravno pitanje vrhovnom ministru: “Želio bih pitati ministra Gilmara Mendesa je li bi li operirao kod liječnika koji nije pohađao medicinski studij”?, shvativši da “danas više nitko ne želi ići na studij novinarstva. Zašto četiri godine studirati novinarstvo ako vam ne treba ni diploma?”, zaključuje.
