Novo fiskalno pravilo trebalo bi povećati proračun za obrazovanje za 8 posto

Promjena fiskalnog pravila, kojim je uspostavljen novi fiskalni okvir, umjesto prijašnje gornje granice potrošnje, trebala bi se povećati za 8% (s 99,9 R$ milijarde R$ na 108,3 milijarde R$) proračunska izdvajanja za područje obrazovanja i za 30% (sa 168,1 milijarde R$ na 218,4 milijarde R$) ona za Zdravstvo, za proračun za 2024. (u odnosu na ovu godinu) koji je ovog četvrtka (31.) federalna vlada predstavila Kongresu Nacionalni. Ovo značajno povećanje rezultat je promjene kriterija za usklađivanje koji se sada rade na temelju povećanja prihoda, a ne više zbog inflacije.

Očekuje se da će ta područja biti prva u potpunosti obuhvaćena novom metodom prilagodbe javnih računa. Umjesto inflatorne korekcije, povećanja vrijednosti bit će nominalna, odnosno više se neće ažurirati inflatornom korekcijom, već će uzimati u obzir dotične donje granice.

To su na konferenciji za novinare iznijeli tajnici ministarstava financija i dr Planiranje, nakon što su predstavili dio proračuna ministrima Fernandu Haddadu i Simone Tebet, nositeljima portfelja, odnosno.

Procjena analitičara je da, s izumiranjem gornje granice potrošnje - koja je postavila vlastite kriterije za fondovi za obrazovanje i zdravstvo – ponovno stupaju na snagu dosadašnja pravila koja predviđaju više sredstava za te područja.

S novim pravilom, kad god zbirka raste, prihod od mapa morat će to pratiti varijacija, premisa koja se odnosi na tzv. ‘ustavne minimume’, definirane Ustavom Trenutno. Ovim odredbama Unija mora dodijeliti ekvivalent od 18% poreznih prihoda (izračun koji isključuje neke poreze i doprinosa) za obrazovanje, dok bi za zdravstvo izdvajanje odgovaralo 15% poreznih prihoda za Zdravlje.

Uspostavom fiksnog pravila temeljenog na prihodima stvorena je neka vrsta dna za područja obrazovanja i zdravstva, tj. kako bi se osiguralo da proračunska sredstva nikada ne budu manja od iznosa iz prethodne godine, čak ni u slučaju smanjenja kolekcija.