Posljednjih mjeseci, valovi vrućine pogodio nekoliko zemalja, uključujući Brazil. Dolaskom El Niña i atmosferskih blokada javljaju se sumnje o utjecaju topline na ljudski organizam i njezinoj mogućoj zdravstvenoj opasnosti.
Toplina može biti kobna na mnogo načina, uglavnom zbog problema s vlagom i hidratacijom. Rizici su različiti u suhim i vlažnim podnebljima, no bitno je održavati osnovnu njegu poput dobre hidratacije i zaštite od sunca, osobito za starije osobe, djecu i osobe s kroničnim bolestima.
vidi više
Na opće iznenađenje, samoća nam može učiniti mnogo dobrog
Umjetnost imena: otkrijte ljepotu i značenje šest imena…
Kao sisavci, imamo unutarnji mehanizam regulacije temperature, koji u prosjeku održava 36,5 ºC. Na visokim temperaturama naše tijelo reagira na hlađenje, a znojenje je prvi odgovor.
Znojenje dovodi do gubitka tekućine. Ako se ova voda ne zamijeni, dolazi do dehidracije. To smanjuje volumen krvi, utječe na krvni tlak i čini krv gušćom, povećavajući rizik od zgrušavanja.
Kako bi raspršilo toplinu, srce brže pumpa. To može biti opasno za osobe sa srčanim problemima, povećavajući rizik od srčanog udara, aritmija, moždanog udara i začepljenih vena.
Prekomjerno znojenje mijenja količinu elektrolita, utječući na funkcije mišića i živaca. To može dovesti do napadaja, srčanih grčeva i poteškoća s disanjem.
U teškim slučajevima dehidracije, tijelo štedi vodu, smanjujući znojenje. Ako prestane znojenje ili je vrijeme jako vruće i vlažno, tjelesna temperatura može porasti, uzrokujući moguća oštećenja organa i živčanih stanica.
Ranjive skupine uključuju marginalizirane zajednice, koje često imaju manje pristupa klimatizaciji i rade u intenzivnijim uvjetima.
Znojenje je učinkovito jer omogućuje krvi da dopre do površine tijela i rasprši toplinu. U suhom vremenu, znoj se lako isparava, ali u visokoj vlažnosti, proces postaje teži. Ovo je poznato kao "temperatura vlažnog termometra".
U uvjetima niske vlažnosti, tijelo može tolerirati toplinu sve dok je voda dostupna za piće. Pri visokoj vlažnosti postaje teško izdržati temperature mokrog termometra iznad 35 ºC bez pomoći klima uređaja ili ledene vode.
Studije pokazuju da vrućina nije samo teoretski rizik. Istraživanje časopisa “Nature” provedeno 2022. godine pokazalo je da su ekstremne temperature (uključujući hladnoću) uzrokovale oko 6% smrti u Latinskoj Americi.
Studija je analizirala odnos između temperatura i smrtnosti u 326 gradova u devet zemalja Latinske Amerike, uključujući više od 15 milijuna smrtnih slučajeva.
Utvrđeno je da je na vrućini svaki dodatni stupanj Celzijusa rezultirao povećanjem smrtnosti od 5,7 posto, uglavnom od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, posebno djece i starijih osoba. Nasuprot tome, na respiratorne infekcije više je utjecala pretjerana hladnoća.
