O komenzalizam to je interspecifični ekološki odnos koji se odvija između različitih vrsta, bez nanošenja štete niti jedno od njih dvoje, odnosno jedno nema koristi, a drugo ne trpi nikakve promjene ili štetu koja bi mogla nastati našteti joj.
Upoznajmo malo ovaj proces?
Znamo da u Brazilu postoji nekoliko različitih vrsta, svaka sa svojim osobinama, pa čak i egzotična, sve one trebaju vezu s drugim vrstama ili čak s vrstama iste klase kako bi preživjeli u ovom golemom ekosustavu, uspostavljajući odnose koji mogu biti korisni ili ne.
Postoje dvije vrste odnosa: Intraspecifični koji se javlja kod različitih vrsta i interspecifični, s istim vrstama.
Komenzalizam se obično događa između različitih vrsta, koje se nazivaju interspecifični, taj se odnos događa na harmoničan i pozitivan način, na primjer:
LAVOVI I HIJENA: Lav u svom prirodnom staništu hita kako bi preživio kroz hranu koju osigurava za svoj prehrambeni lanac, na primjer zebru, lav uhvati zebru da se hrani, s istim zadovoljstvom ostavlja usput trupla, to jest, ostaje hrana, zatim Hijena, koja nije blesava, vidite priliku hraniti se ovim ostacima, da, uopće nije lijepo zamišljati ovu scenu, ali hajde, Hyena ima koristi od toga proces, odnosno događa se takozvani komensalizam, gdje Hijena ima koristi od veze, a lav ne pretrpi nikakvu štetu, ili čak niti ne zna za postojanje hijene
Morski pas i Remora: Morski psi su životinje koje kod mnogih izazivaju strah i paniku i to se ne razlikuje na dnu mora, ali tko bi mogao pretpostaviti da postoji veza između njega i remora? Da, Remoras su male ribe koje prate morskog psa, kada se on hrani drugim vodenim životinjama, ostacima hrana je ostala, s tim Remoraši vide priliku da se hrane tim ostacima, pa možemo zaključiti da nije bilo oštećenja morskog psa, a remora je u potpunosti profitirala, jer se poput Hijene nije morala truditi tražiti vlastiti hrana
Pogledajte ovu sliku koja predstavlja ovaj odnos:
Aligator i Vulture: Prilično čudan odnos zar ne? Ali dogodi se, aligator se hrani, a usput ostavlja i ostatke hrane, lešinar tada vidi priliku i hrani se tim ostacima. A najdojmljiviji odnos, bez sumnje, je odnos između lešinara i nas ljudi, da, lešinar se hrani mrtvim životinjama koje većinu vremena ostanu bez ikakvih savjest na kopnu kod nas, ostatke mesa ostavljene u smeću, lešinar jednostavno ne jede ljudsko meso, jer obično nisu izloženi u zemlji i šumi, već su pokopani ili kremirani.
Ostali članci:
Pretplatite se na naš popis e-pošte i primajte zanimljive informacije i ažuriranja u svoju pristiglu poštu
Hvala što ste se prijavili.
