Ekološka sukcesija strukturna je promjena ekosustava, postupan i sukcesivan proces, koji na kraju svoje ekološke faze stvara uravnoteženu zajednicu, odnosno stabilnu.
Prilično složeno, zar ne? Da bismo bili jasniji, uzmimo primjer zajednice, ta zajednica prolazi kroz promjene u svom strukturnom obliku i u svom sastav, dostižući vrhunac koji je posljednji stupanj promjene, to jest, to više nije jednostavna zajednica koja treba postati kompleks.
Primjer: Zamislite regiju koja je nenaseljiva za bilo koju vrstu živog bića, jer nema strukture koje jamče opstanak bilo kojeg bića, poput tla, što sprječava rast biljaka i povrća, visoka temperatura, koja im onemogućava rast, zbog nedostatka tla, voda ne može popraviti i na kraju ispari, sve to podrazumijeva ne-preživljavanje bilo kojeg živog bića, osim lišajeva (Cinoabacteria s gljivicama) koje ima veliko sposobnost preživljavanja u sredine poput ove regije, s visokim temperaturama, nedostatkom tla i malo mineralnih soli, zbog toga se nazivaju pionirskim organizmima, s njima i mahovine.
Prva funkcija lišajeva u ovoj regiji je stvaranje prvih slojeva tla kroz organske kiseline, ovu fazu možemo nazvati ecesis, s ovim slojem tla temperature su blaže i pojavljuju se pionirske biljne vrste, što pridonosi stabilnosti okoliš. Čitav ovaj proces može trajati desetljećima, jer stjenovitom tlu treba vremena da otvori prostor i skloni vegetaciju i druge vrste.
Stoga lišajevi nastavljaju svoj postupak, stavljajući više slojeva organskih kiselina, proizvodeći neku vrstu "organskog tepiha", obogaćujući tlo, tim obogaćivanjem pojavljuju se male biljke, ta se faza može nazvati seralnom (srednjom), koja pruža tlo za naseljavanje živih bića, razvijajući se brže od primarne sukcesije, glavna su zbivanja u zajednica:
I dostižemo zadnju fazu, a to je vrhunac, zajednica koja se potpuno stabilizirala i razvijala, dostižući svoju točku ravnoteže, promjene počinju gube snagu, a ekološka sukcesija kompatibilna je s tlom, klimom, fizičkim uvjetima mjesta, dostižući svoj konačni proces, glavno evolucije:
Cijeli ovaj postupak također možemo svladati dijeljenjem koraka na primarnu i sekundarnu sukcesiju:
Primarna sukcesija: Kao i prije, zamislite potpuno nenaseljivo tlo (izdanci stijena, vulkanska lava) proces primarna sukcesija događa se u kolonizaciji drugih vrsta u ovom tlu koje nisu imale života, uzgajajući drveće, biljke, među ostalim bićima. živ.
Sekundarno nasljeđivanje: To se događa u područjima koja su ranije živjela, ali su iz nekog razloga prirodna ili ljudska katastrofa ili neka vrsta poremećaja uzrokovali prvotnog uništenja, ova sukcesija oporavlja područja koja su tada bila pošumljena, jer je već bilo života, mogu se naći neki tragovi, poput sjemena, korijena, zbog toga proces nije toliko spor kao primarna sukcesija, čimbenik koji favorizira razvoj vrsta i biljaka, ali je također proces naporan.
Ne možemo ne spomenuti da postoje dvije vrste sukcesije, autogena i alogena sukcesija. THE autogeni je promjena nastala biološkim procesom unutar sustava, kao primjer prijelaza s napuštenog poljoprivrednog polja u zrelu šumu
već ono alogenski, su promjene djelovanjem sila izvan sustava, poput klimatskih promjena, oluja, uragana.
Indeks
1883. godine eruptirao je vulkan uništavajući otok Cracatoa, sve je uništeno, biljke, vegetacija, živa bića, malo preostalih fragmenata korišteno je za proučavanje primarne sukcesije.
Jako je lijepo razgovarati o ekološkom nasljeđivanju, omogućava razumijevanje da ništa ne proizlazi iz ničega, sve prolazi kroz dugotrajan i složen postupak stvaranja novog prirodnog okruženja, donoseći sa sobom živa bića, biljke, životinje, kukci.
Stoga je važno ovu ekološku evoluciju unijeti u učionicu, nastojeći podići svijest o tome koliko mi, ljudi, uništili smo ovaj prirodni dio, to jest samu prirodu, mijenjajući okoliš i klimatske uvjete, činjenica koja se događa u danas, uzimajući za primjer Amazon, koliko je vremena trebalo da se sve razvije i koliko je vremena trebalo iskrčena šumom?
Vodite djecu da grade vlastitu biološku sukcesiju, bilo od graha posađenog u zemlji koja može biti tlo ili drvo zasađeno na slobodnom prostoru u blizini škole ili čak unutra, podižući svijest o važnosti čekanja, paziti, promatrati, a posebno sačuvati, ili čak od dizajna, slijedeći smjernice cijelog procesa evolucije ekološki.
Pogledajte i:
Pretplatite se na naš popis e-pošte i primajte zanimljive informacije i ažuriranja u svoju pristiglu poštu
Hvala što ste se prijavili.
