Povijesna aktivnost: Odnosi između gospodara i robova

Povijesna aktivnost usmjerena na učenike četvrtog razreda osnovne škole s pitanjima o odnosima između gospodara i robova.

Ovaj zadatak možete preuzeti u Wordovom predlošku koji je moguće uređivati, spreman za ispis u PDF i također dovršenu aktivnost.

Preuzmite ovu povijesnu vježbu s:

• Riječ: Povijesna aktivnost: Odnosi između gospodara i robova - 4. godina - Predložak za uređivanje
• PDF: Povijesna aktivnost: Odnosi između gospodara i robova - 4. godina - Za tisak
• Predložak: Povijesna aktivnost: Odnosi između gospodara i robova - 4. godina - S odgovorima
• Slika: Stranica 1 – stranica 2

ŠKOLA: DATUM:

PROF: RAZRED:

IME:

Odnosi između gospodara i robova

Rad robova afričkog podrijetla korišten je na poljima trske, šećeranima, u kuhinji majstorskih kuća, u rudnicima. Bilo je i robova radi dobiti, koji su radili kao ulični prodavači ili pružatelji usluga.
Porobljene žene mogle su raditi iste poslove kao i muškarci, ili su radile kao dadilje i dojilje, njegujući i brinući se o djeci ako su njihovi gospodari.

Nadalje, zarobljenici su mogli biti unajmljeni da rade za drugog gospodara.
Robovi su bili podvrgnuti i tjelesnom kažnjavanju. Gospodari su smatrali kazne nužne za održavanje discipline i reda. Ova vrsta kazne smatrana je poštenom i, u skladu s tadašnjim mentalitetom, pomogla je u sprečavanju bijega i pobuna, osim što se koristila kao demonstracija gospodarske moći nad zarobljenicima.
Trepavice ili trepavice, uporaba lanaca, maski i željeznih ovratnika, veslo i opekline vrućim željezom, vodom ili vrućim uljem bile su među najčešćim kaznama.
Sama portugalska vlada inzistirala je na umjerenim kaznama kako ne bi bilo ekscesa. Napokon, robovi su bili vlasništvo, a ako bi bili povrijeđeni ili umrli kao posljedica kazni, njihovi bi gospodari pretrpjeli financijske gubitke. Porobljeni su se uvijek borili da promijene situaciju koju su bili prisiljeni prihvatiti. Mnogi su odgovorili bijegovima, samoubojstvima i uništavanjem imovine i imovine svojih gospodara, između ostalih stavova, na kažnjavanje i ugnjetavanje. Te su reakcije pokazale neprihvaćanje ovog stanja.
Međutim, život robova nije bio ograničen na rad i pokornost. Mnogi od njih, u slobodne dane, radili su za sebe. Na primjer, bili su posvećeni sadnji malih vrtova, kako za vlastitu potrošnju, tako i za prodaju.
Robovi dobiti, zauzvrat, nakon što su ispunili kvotu dobiti koja je proslijeđena njihovim gospodarima, mogli su zadržati količinu novca koja je premašila utvrđenu kvotu. Tako su, uz puno rada, neki robovi uspjeli uštedjeti novac da kupe svoju manumisiju (slobodu).

Pitanja

1) Kakvi su općenito bili odnosi između gospodara i robova?
A.

2) Koje su kazne? Ako je potrebno, potražite definiciju u rječniku.
A.

3) Koja je bila funkcija kažnjavanja robova, u skladu s tadašnjim mentalitetom?
A.

4) Što znači biti dobitni rob?
A.

5) Kako su se robovi borili da promijene situaciju koju su bili prisiljeni prihvatiti?
A.

Po Camila Farias.

Na odgovori nalaze se u zaglavlju.

Prijavi ovaj oglas