Lancôme, tvrtka specijalizirana za kozmetiku, provela je istraživanje u partnerstvu s institutom IPSOS kako bi saznala kako su ljudi koji pripadaju generaciji Z.
Konkretno, rezultati pokazuju da 47% brazilskih žena ove generacije ne voli objavljivati na internetu. Razlog nije vjerovanje da proizvedeni sadržaj može biti relevantan na bilo koji način.
vidi više
10 zanimanja u usponu za koje morate pratiti tržište rada
Alagoas osvaja prvi stručni magisterij iz specijalnog obrazovanja
Vidi također: Repozicioniranje karijere: 5 tehničkih tečajeva za starije od 40 godina
Štoviše, istraživanja pokazuju alarmantne podatke koji upućuju na to da bi isti dio žena mogao patiti od takozvanog imposter sindroma.
To je mentalno stanje u kojem se ljudi moraju boriti protiv stalnog osjećaja nesigurnosti i tjeskobe, budući da vjeruju da su prevaranti.
To se događa čak i najuspješnijim influencerima i profesionalcima.
Akteri koji su dio tržišta influencera u zemlji i ljudi koji također žele biti dio njega pokazuju simptome istog sindroma.
Istraživanje ističe da se 29% ispitanika u potpunosti identificira sa sljedećom izjavom: “Osjećam da ono što objavljujem nije relevantno dovoljno kad vidim sadržaj poznatih influencera.” Kada se rez napravi izravno na generaciji Z, ovaj postotak skoči na 39%.
Istraživanje sugerira da bi sav taj strah mogao biti povezan s percepcijom slike o sebi.
Upravo zbog toga, polovica žena tvrdi da koristi filtre poput onih iz TikTok, koji ublažavaju izražajne tragove, bore ili druge estetske značajke tijela.
Ako je nesigurnost prisutna u generaciji Z, ohrabruje još jedna činjenica. 85% ispitanika kaže da ženske osobe imaju autonomiju i poštovanje u digitalnom okruženju.
To ukazuje na to da su influencerice stvorile žensku domenu koja se može proširiti na društvo izvan interneta.
Podaci ankete također pojačavaju potrebu za zdravom distancom od digitalnog svemira, budući da je generacija Z najviše obilježena prisutnošću interneta u svakodnevnom životu.
Paralelno s tim, sve više istraživanja, poput ovog koje smo citirali, ističe da su upravo pojedinci ove generacije “prvaci” u prikazivanju anksioznih poremećaja i depresija.
