Kućna rutina uz higijenu i korištenje sredstva za ciscenje Brazilaca vrlo je zanimljiv faktor koji zaslužuje analizu. Istraživanje otkriva da se u svakodnevnom životu ovih ljudi koristi ukupno 8 proizvoda za čišćenje, a mirisi su istaknuti pri odabiru.
vidi više
Ovo su 4 horoskopska znaka koja najviše vole samoću, prema…
Postoje neke pasmine pasa koje se smatraju savršenima za ljude...
Deterdžent je najčešće korišteni proizvod za čišćenje među Brazilcima, prema istraživanju koje je proveo Flora, vlasnik robnih marki kao što su Minuano, Assim i Brisa, Opinion Box.
Među 8 proizvoda za čišćenje koje Brazilci svakodnevno koriste, najčešći su tekući deterdženti, dezinfekcijska sredstva i prašak za pranje odjeće.
Brendovi se prilagođavaju željama potrošača koji je iznimno prisutan na području Brazila. “Potrošač diktira pravila. Jasne su im potrebe i na nama, tvrtki, je da stvorimo alternative koje će ih natjerati da odaberu marku na štetu drugog i, uglavnom, da ih iznenadi", kaže Samir Jarrouj, poslovni direktor Jedinice za kućnu njegu Flora.
Osim toga, tvrtka je kroz druga istraživanja također otkrila da ispred polica, mirisi, održivije pakiranje i impulzivna kupnja čimbenici su koji ljude najviše navode na kupnju proizvoda.
Mirisi su glavni faktor
Miris ima vrlo jaku prisutnost za definiranje kupnje proizvoda za čišćenje, a kako bi to dokazali, tvrtka je odlučila provesti istraživanje s 520 ljudi širom Brazila.
Na taj je način tvrtka uspjela shvatiti da 66% ispitanika kaže da je emocionalna povezanost s mirisom najvažniji faktor u odabiru proizvoda koji će ponijeti kući.
Od 66%, 53% nastoji standardizirati Parfemi među proizvodima za čišćenje, odnosno ti ljudi žele da i uz različite funkcije proizvodi imaju sličan miris.
Iznenađujuća vijest je da muškarci vode u anketi kada je u pitanju standardizacija mirisa.
Kada su u pitanju sredstva za pranje rublja, trajnost mirisa ima veću težinu. Nadalje, cvjetne mirise lavande preferira 51% ispitanika.
“… 'Osjećaj' čiste kućne odjeće nadilazi dodir, već i njuh. Održavamo godišnje ulaganje od prosječno 10 milijuna R$ u istraživanje i razvoj u potrazi za novim trendovima”, objašnjava Samir Jarrouj.
