Dana 30. studenog znanstvenici iz Moskve vratili su zombi virus koji je bio zakopan ispod zaleđenog jezera u zemlji 48.500 godina. Prema New York Postu, istraživači su izazvali strah kod stanovništva mogućnošću novog pandemija nakon ponovnog oživljavanja ovog soja. Saznajte više o ovoj vijesti.
Čitaj više: Trebamo li se bojati? Virus zamrznut prije 48 500 godina vraća se u život u Sibiru
vidi više
Uzbuna: OVA otrovnica dovela mladića u bolnicu
Google razvija AI alat za pomoć novinarima u...
Globalno zatopljenje otapa goleme dijelove "trajno smrznute" zemlje koja prekriva sjevernu hemisferu. Ovaj je događaj izazvao uznemirujuće učinke oslobađanjem organskih materijala kao što su klice, stanični mikrobi i virusi koji su bili neaktivni od prapovijesti.
Situacija bi mogla postati još katastrofalnija ako ponovno oživljavanje ovih mikroskopskih bića izazove smrtonosne bolesti za današnje svjetsko stanovništvo. Jeste li spremni ponovno doživjeti ovako nešto?
Vijesti o zombi virusu
Kako piše New York Post, znanstvenici su oživjeli neke "zombi viruse" kako bi istražili stvorenja koja se bude iz permafrosta, odnosno iz smrznutog tla. Najstariji od njih, Pandoravirus redoma, bio je star 48 500 godina, oborivši rekord za 30 000 godina star virus koji su 2013. identificirali isti istraživači u Sibiru.
Science Alert je rekao da je novi soj među 13 virusa u studiji i da svaki od njih ima svoj vlastiti genom i potencijal da bude zarazan, što predstavlja opasnost za zdravlje društva. Stoga se vjeruje da će pandemije poput Covid-19 postati učestale, budući da se otapanjem permafrosta oslobađaju dugo uspavane viruse sa štetnim potencijalom.
Znanstvenici su rekli da je opravdano razmišljati o rizicima ponovnog ulaska drevnih virusnih čestica u cirkulaciju kroz topljenje starih slojeva tla. Prema njima, nažalost ova bi otkrića mogla biti samo vrh epidemiološkog sante leda, budući da u nadolazećim godinama ima još virusa koji hiberniraju.
Druga točka koja izaziva veliku zabrinutost odnosi se na začarani krug, budući da se organska tvar koju oslobađa led koji se otapa razgrađuje na ugljični dioksid i metan, povećavajući učinak staklenika i topljenje. Stoga je potrebno više istraživanja kako bi se procijenila razina infektivnosti nepoznatih virusa kada su izloženi svim varijablama okoliša kao što su svjetlost, toplina i kisik.
