Jedan od glavnih uzroka Drugi svjetski rat (1939-1945) bio je uspon europski totalitarni režimi, posebno, njemački nacizam i fašizam.
Odabrali smo neke vježbe o totalitarnim režimima tako da možete vježbati svoje znanje o ovoj temi, koja je temeljna za razumijevanje izbijanja Drugog svjetskog rata.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
1- Totalitarni režimi karakteriziraju specifične trenutke u kojima država:
a) živi u demokratskom, pacifističkom, decentraliziranom i poštenom političkom režimu.
b) živi u antidemokratskom, agresivnom, centralizirajućem i samovoljnom političkom režimu.
c) suočava se s epizodama krvavih ratova, djelujući u rješavanju takvih problema.
d) suočava se s društvenim problemima, uglavnom s nedostatkom pedagoških sredstava.
2- Totalitarni režimi imali su snažan utjecaj na:
a) razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, kada se nekoliko zemalja u svijetu suočava s intenzivnom društvenom i gospodarskom krizom.
3- Provjerite alternativu koja sadrži cilj totalitarnih režima.
a) Učiniti vladu snažnom i učinkovitom za kontrolu cijele nacije.
b) Osloniti se na ekonomski liberalizam kako bi proširio svoje gospodarstvo.
c) Korištenje demokracije kao glavnog oruđa dominacije.
d) Borba za kraj društvenih nejednakosti.
4- Označite pitanje koje sadrži glavne karakteristike totalitarnih vlada.
a) Politička decentralizacija; jedna stranka; snažan militarizam; ideološka propaganda; demokracija; obrazovanje; obožavanje vođe; državni intervencionizam; ideološka kontrola.
b) Politička centralizacija; više od jedne stranke; snažan militarizam; ideološka propaganda; korištenje terora; obrazovanje; štovanje Boga; državni intervencionizam; ideološka kontrola.
c) Politička centralizacija; jedna stranka; snažan militarizam; ideološka propaganda; korištenje terora; obrazovanje; obožavanje vođe; državni intervencionizam; ideološka kontrola.
d) Politička decentralizacija; jedna stranka; snažan militarizam; ideološka propaganda; korištenje demokracije; obrazovanje; štovanje Boga; državni intervencionizam; sloboda izražavanja.
5- Koji su bili glavni totalitarni režimi u Europi?
a) Staljinizam, fašizam, trockizam, salazarizam, frankizam.
b) staljinizam, fašizam, nacizam, trockizam, trockizam.
c) staljinizam, fašizam, nacizam, salazarizam, frankizam.
d) staljinizam, trockizam, nacizam, salazarizam, frankizam.
6- Kako se zove vođa glavnog totalitarnog režima europskog kontinenta, nacizma?
a) Adolf Hitler.
b) Benito Mussolini.
c) Benito Hitler.
d) Adolf Salazar.
7- Salazarizam je bio totalitarni režim koji je vladao u kojoj od ovih zemalja na europskom kontinentu?
Španjolska.
b) Portugal.
c) Njemačka.
d) Italija.
8- Sovjetski Savez se suočio s totalitarnim režimom kojim je zapovijedao koji od ovih državnih čelnika?
a) Josif Staljin.
b) Adolf Hitler.
c) Benito Mussolini.
d) Francisco Franco.
9- (Unifesp) Umiranje za domovinu, za ideju (…) Ne, to je bježanje od istine. Čak i na frontu, važno je ubijanje (…). Umiranje je ništa, ono ne postoji. Nitko ne može zamisliti vlastitu smrt. Ubijanje je važno. Ovo je granica koju treba prijeći. Da, to je konkretan čin volje. Jer tada svoju volju oživljavaš u volji drugog čovjeka.
Ovaj tekst, iz 1943.-45., izražava pogled na svijet jednog sljedbenika te ideologije:
a) socijalistički.
b) liberalno-fašistički.
c) nacifašistički.
d) anarhist.
i) kapitalistički.
10- (Enem MEC) Totalitarni režimi prve polovice 20. stoljeća uvelike su se oslanjali na mobilizaciju mladih oko obrane grandioznih ideja za budućnost nacije. U tim projektima mladi bi trebali shvatiti da postoji samo jedna osoba vrijedna voljenja i slušanja, a to je vođa. Takvi društveni pokreti mladih pridonijeli su usađivanju i podržavanju nacizma u Njemačkoj, te fašizma u Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Djelovanje ovih pokreta mladih karakteriziralo je:
a) sektaštvom i nasilnim i radikalnim načinom suočavanja s protivnicima režima.
b) prijedlozima za podizanje svijesti stanovništva o njihovim pravima kao građana.
c) za promicanje zdravog načina života, što je mlade ljude pokazalo kao primjere za nasljedovanje.
d) kroz dijalog, organiziranjem debata koje su suprotstavljale mlade idealiste i stare konzervativne vođe.
e) populističkim političkim metodama i organiziranjem masovnih skupova.
1- B
2- D
3- The
4-C
5-C
6- The
7-B
8- A
9-C
10- The
Saznajte više na: