Usred političkih previranja kroz koja prolazi Brazil i ozbiljne krize koja se vuče godinama u Venezuela, još jedna latinoamerička država zove u pomoć: Argentina.
zbog ozbiljnog ekonomska kriza u Argentini, stanovništvo trpi važne posljedice, poput rastuće inflacije, sve većeg siromaštva, visoke nezaposlenosti, zatvaranja tvrtki, pa čak i pljačke supermarketa.
vidi više
Znanstvenici koriste tehnologiju kako bi otkrili tajne drevne egipatske umjetnosti...
Arheolozi otkrivaju zapanjujuće grobnice iz brončanog doba u…
Iako se malo raspravlja o brazilskim vozilima, problem je ozbiljan i već je poprimio velike razmjere. Strahujući od utjecaja ovog problematičnog scenarija, važne brazilske tvrtke već uključuju rizike povezane s krizom u svoje bilance.
Razumjeti zašto je Argentina u krizi, napravili smo istraživanje posljednjih nekoliko godina i glavne čimbenike koji su doveli do toga da je zemlja došla u sadašnje stanje.
Usred državnih udara i autoritarnih vojnih vlada, više od 50 godina Argentina je pokušavala uspostaviti idealan ekonomski model koji će se implementirati u zemlji koja je jedan od najvećih proizvođača svjetska hrana.
konzervativac Mauricio Macri izabran je 2015. godine, posebno s misijom rješavanja gospodarskih problema zemlje. On je jedan od najbogatijih poduzetnika u Argentini i bio je oklada stanovništva koje nije bilo zadovoljno položajem prethodnih vlada.
Međutim, od početka ova misija nije bila laka. Državu je preuzeo praktički na rubu recesije. Prije četiri godine Argentina nije bilježila rast, uz fiskalni deficit (rashodi veći od prihoda) i visoku inflaciju.
U to je vrijeme oko 30% Argentinaca živjelo u ekstremnom siromaštvu, stope nezaposlenosti bile su značajne, a 40% zaposlenih radnika bilo je na neformalnom tržištu. U nemogućnosti da svoje postupke provede u djelo, za većinu problema zaslužan je bivši predsjednik, Cristina Kirchner.
Jedna od mogućnosti, prema najkritičnijim sektorima, jest da Macri nije bio u stanju nositi se s povijesnom realnošću visoke ekonomske potrošnje. Nije bilo poboljšanja makroekonomskih pokazatelja. Naprotiv, gore im je nego u prošlosti.
S uzlaznim trendom u odnosu na nekoliko valuta, uključujući i real, skok dolara jedan je od čimbenika koji potiče krizu u zemlji. Od početka godine argentinski pezo je ozbiljno devalvirao.
Zbog toga je posljednjih mjeseci američka valuta jako porasla, tako da je u svibnju 2018. u rekordnom broju bilo potrebno 25 pezosa da se kupi 1 američki dolar. Neki od razloga zašto se to dogodilo, uz vanjski pritisak, bila je i vlastita ekonomska nesigurnost koja motivira povećanu potražnju za dolarom.
U kolovozu iste godine, u samo dva dana, argentinski peso akumulirao je novu povijesnu devalvaciju u odnosu na dolar. U jednoj godini, deprecijacija argentinske valute je već potpuna 50%.
Za rješavanje ovih problema potrebno je uzeti u obzir neke točke, a sve su izuzetno komplicirane. Jedno od pitanja je treba li ili ne zadržati povijesni fiskalni deficit. Ako pokušate postupno stati na kraj toj neravnoteži, jedan od rizika je da će inflacija postati još veća.
S druge strane, ako postoji trenutačno rješenje, smanjenje troškova, milijuni Argentinaca će patiti zbog te mjere, budući da je Argentina jedna od najsocijalnijih zemalja u Latinskoj Americi.
Taj neizvjestan scenarij i postupnost u prilagodbama, suprotno onome što je Macri očekivao, dodatno su uplašili ulagače i povećali bijeg kapitala.
Drugi važan element za razumijevanje argentinskog scenarija izravno je povezan s visokim dolarom. Kako bi spriječila izlazak valute iz zemlje, središnja banka je početkom svibnja, u samo dva dana, dva puta podigla kamatu.
U tom je razdoblju argentinska kamatna stopa postala najviša u svijetu, porastao s 30,25% godišnje na 40%. No, samo to nije bilo dovoljno da investitori zadrže novac u zemlji. Kako nema povjerenja u ekonomiju zemlje, tečaj i dalje vrtoglavo raste.
No, u kolovozu je najavljena nova mjera kojom se ovaj put kamatna stopa podigla na nezamislivu i rekordnu razinu u svijetu, 60% godišnje.
U pokušaju obuzdavanja rasta dolara, još jedna mjera koju je poduzela Središnja banka bilo je korištenje međunarodnih deviznih rezervi. U praksi, dolari su ubrizgani na tržište jer bi se, s povećanom dostupnošću valute, posljedično smanjila njezina vrijednost u odnosu na pezo.
Između ožujka i svibnja 2018. smanjenje je bilo gotovo 10% ukupne pričuve, oko 6 milijardi USD, ostavljajući iznos argentinske pričuve na 56 milijardi USD.
Gospodarski kaos je značio da je Argentina morala poduzeti drastične mjere. Kreditna linija od više od 30 milijardi USD zatražena je od Međunarodni monetarni fond (MMF).
U lipnju je zemlja potpisala ugovor s Fondom vrijedan 50 milijardi dolara. Prva rata, u iznosu od 15 milijardi američkih dolara, isplaćena je nakon potpisa, a ostatak novca očekuje se u sljedeće tri godine.
Međutim, krajem kolovoza argentinski predsjednik najavio je zatvaranje sporazuma s MMF-om o avansnom fondu, nastojeći zajamčiti usklađenost s financijskim programom za 2019. godinu.
Kako bi ispunila svoje obveze prema Fondu, zemlja slijedi kruti plan prilagodbe. Program, između ostalog, uključuje ciljani fiskalni deficit od 2,7% BDP-a u 2018. i 1,3% u 2019. godini. Ta je stopa premašila 6% na kraju 2015. i približila se 4% na kraju 2017.
Zbog svih tih problema Macri je krajem srpnja najavio da bi Argentina godinu trebala zaključiti s inflacijom od 30 posto dvostruko više od prognoze iz prosinca prošle godine. Jedna od svrha ovog pomaka je upravo smanjenje inflacije, budući da su postavljeni ciljevi realniji.
Argentinski ekonomski scenarij može izazvati izuzetno negativne učinke u Brazilu. To je zato što je susjedna država jedan od glavnih gospodarskih partnera naše zemlje.
Nadalje, Argentina je jedan od najvećih kupaca ovdje proizvedenih vozila. I tu ne staje, zemlja je treći najveći uvoznik brazilskih proizvoda, iza samo Kine i Sjedinjenih Država. Smanjenje komercijalnih transakcija, naime, može utjecati na naše gospodarstvo. Smanjenje komercijalnih transakcija, naime, može utjecati na naše gospodarstvo.
Štoviše, zbog konteksta krize, mnogi bi Argentinci trebali prestati tražiti turistička odredišta, uključujući brazilske plaže, koje su vrlo tražene među njihovim susjedima. To bi trebalo predstavljati značajan pad prihoda od turizma na brazilskom sjeveroistoku.
S druge strane, uzimajući u obzir ovaj bijeg investitora iz Argentine, strane oklade mogu pronaći nova tržišta u Brazilu i drugim susjednim zemljama, poput Bolivije i Paragvaja animator.
Međutim, da bi se to konsolidiralo, potrebno je da Brazil pokaže veće povjerenje u odnosu na svoj gospodarski kapacitet. Trenutačno je brazilski gospodarski rast nizak, a nezaposlenost visoka. Osim toga, dolar je skočio u odnosu na real, što bi moglo stvoriti inflatorne pritiske.
Unatoč tome, vrlo su male šanse da Brazil doživi krizu sličnu argentinskoj. Uglavnom zbog niske dolarske vrijednosti brazilskog duga i dobrih međunarodnih pričuva koje zemlja ima.