Srpanj 2023. izgleda kao mjesec povijesnih razmjera, uz alarmantne podatke koji ukazuju na to da bi mogao biti najtopliji mjesec ikada zabilježen planeta.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je prošlog četvrtka (27.) zabrinjavajuće podatke koji pokazuju da su prva tri srpnja postavili su nove rekorde za prosječnu globalnu temperaturu zraka, nadmašivši stari rekord postavljen u srpnju 2019.
vidi više
Senai: 7 država ima otvorene natječaje za specijalizacije…
Otvoreni su upisi za pedagoški trening u zajednici…
Visoke temperature izazvale su toplinske valove u raznim regijama sjeverne hemisfere. Dolina smrti u SAD-u i sjeverozapadnoj Kini doživjela je temperature do 50°C 16. srpnja, što je rezultiralo povijesnim toplinskim rekordima.
(slika: Fernando Frazão/Agência Brasil/Reprodukcija)
Osim toga, Europa se suočila s ekstremno visokim temperaturama, a Katalonija je imala najtopliji dan ikad zabilježen. Takva situacija dovela je do katastrofalnih šumskih požara u zemljama poput Kanade i Grčke, uzrokujući štetu divljini i prirodnim staništima, kao i utjecaje na zdravlje lokalnog stanovništva.
Stručnjaci iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), odgovorni za Copernicus Služba za klimatske promjene (C3S), naglasila je da je ovo povećanje izravno povezano s antropogenim emisijama stakleničkih plinova štednjak.
Carlo Buontempo, direktor C3S, upozorio je da su rekordne temperature dio rastućeg trenda globalnog zatopljenja.
Znanstveni dokazi ukazuju na ljudski utjecaj u ovom alarmantnom scenariju, pojačavajući hitnu potrebu za smanjenjem emisija i usvajanjem mjera za ograničavanjeglobalno zatopljenje.
Ekstremni toplinski val uzeo je značajan danak ljudskom zdravlju, pri čemu je zabilježeno više slučajeva toplinskog udara, dehidracije i drugih bolesti povezanih s vrućinom.
Posljedice nadilaze zdravstvene probleme, izravno utječu na gospodarstvo. Sektori kao što su poljoprivreda, turizam i energetika trpe značajne gubitke za poljoprivrednike i turističke tvrtke usred scenarija klimatskim uvjetima sve nepredvidljivije.
Glavni tajnik OMM-a prof. Petteri Taalas, istaknuo je kako je klimatska kriza bolna stvarnost i predviđanje onoga što tek dolazi.
Organizacija predviđa da postoji 98% šanse da će barem jedna od sljedećih pet godina biti čak i veća toplije nego u srpnju 2023. i 66% šanse da privremeno prijeđu prag od 1,5°C srednje vrijednosti predindustrijski.
Borba protiv klimatskih promjena sada je hitna, a te se promjene ne mogu promatrati kao puki hir, već kao nužnost zaštite planeta i života u njegovoj raznolikosti oblicima.
