Bez sumnje, od prve industrijske revolucije, između 1760. i 1860. godine, ljudsko shvaćanje rada i prodaje rada preobrazilo se u drugo slijetanje. Danas je svima poznato da je za minimalno dostojanstven život potrebno obavljati vrlo važnu društvenu funkciju za svijet kojim vlada kapitalizam: raditi. No, zbog krize u kojoj se svijet nalazi nakon početka pandemije, posao je postalo teško pronaći, ali i zadržati.
Pročitajte također: Povlastice koje Savezna vlada nudi onima koji su bez posla
vidi više
Deveta ekonomija na planeti, Brazil ima manjinu građana sa...
Voditelj odbija kandidatkinju za posao nakon što smatra da je "previše...
U tom smislu, autor Luciano Santos objavio je knjigu pod naslovom „Budi sebičan prema svojoj karijeri: Otkrij kako se postaviti mjesto na svom profesionalnom putu i ostvariti svoje osobne ciljeve“, koju je nedavno objavila Editora Narod.
U knjizi se autor bavi najčešćim navikama koje koče nečiju karijeru, a to su: laganje, borba sa stvarnošću, nepoznavanje povratne informacije, zatvarati vrata, brinuti o užeglosti drugih, iznevjeravati povjerenje, ne uzimati u obzir druge perspektive, uspoređivati se, bojati se osuđivanja i, konačno, nedonošenje odluka.
Autor također ističe kako je „radno okruženje mjesto patnje za mnoge ljude. Jedan od razloga zašto se ne znaju ponašati je taj što nikada nisu bili odgajani da to čine.". U ovoj perspektivi, Santos brani tezu da bi se implementacija nastave usmjerene na ponašanje u radnom okruženju trebala provoditi usporedno s pripravništvom na sveučilištima.
Prema autoru, postoji nekoliko razloga zašto se ljudi ne mogu nositi s povratnim informacijama — istaknuo je kao glavno ponašanje koje šteti karijeri početnika. Osim toga, kaže da dio tih problema dolazi od pogrešnih misli koje mnogi ljudi materijaliziraju, poput ideje o savršenom poslu. Na taj način Santos ovoj ideji pristupa kao mitu, budući da će „svako radno mjesto biti okruženo višestrukim dimenzijama, a one neće raditi onako kako mi želimo da rade“.
Za psihologinju Anu Carolinu Peuker ovi problemi mogu biti pogoršani zbog mentalnog zdravlja radnika. Prema njezinim riječima, “kada razmišljamo o karijeri, ljudi na kraju ulažu puno u nju s tehničke točke gledišta, a ne razviti vještine ponašanja, poput načina na koji će komunicirati s grupom, kako će komunicirati ili biti više empatičan”. Također se naglašava da su emocionalni problemi suštinski povezani s činom dobivanja posla, budući da su ključni.
Peuker, koji je također izvršni direktor Bee Toucha, tehnološke tvrtke usmjerene na mjerenje psihosocijalnih problema i praćenje čimbenika rizika među radnika, također kaže da “često doživljavamo tu hiperpovezanost, u kojoj ljudi više ne razlikuju vrijeme za odmor i vrijeme za rad”. Stoga te probleme može uzrokovati nekoliko čimbenika.
Psihologinja također navodi da problemi u organizacijskim strukturama mogu utjecati na ovaj problem, zbog nedostatka transparentnost u tvrtkama, unutarnji sukobi, okruženja s puno konkurencije i aktivnosti koje zahtijevaju vrlo ubrzano.
U tom smislu ona upozorava da će “ljudi koji su sposobni prepoznati svoje potencijale i svoja ograničenja biti samouvjereniji i mogu biti autentičniji. Samospoznaja vam omogućuje da bolje identificirate vlastite reakcije u različitim kontekstima, osim što osigurava veću samokontrolu. Psihološki problem je još uvijek stigma u radnom scenariju u Brazilu. O tome treba više razgovarati, upravo kako bismo spriječili širenje ovakvih navika. Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja”, zaključuje.
Geograf i pseudopisac (ili inače), imam 23 godine, iz Rio Grande do Sul, zaljubljenik u sedmu umjetnost i sve što uključuje komunikaciju.
