Suradnja između Google i Sveučilište u Osaki mijenja način na koji razumijemo odnos između glazbe i uma.
Korištenje "AI za čitanje misli“, istraživači su uspjeli rekreirati glazbu sličnu onoj koju su ljudi slušali kad su im skenirani mozgovi.
vidi više
Protiv vlade SP-a, Švedska se predaje djelotvornosti knjige...
GENERALNO čišćenje: Google daje upozorenja o zatvaranju Gmail računa
Revolucionarna studija otvara nove perspektive o tome kako glazbu obrađuju ljudski mozak. Ovo bi mogao biti važan korak prema razumijevanju koliko je aktivnosti obuhvaćeno funkcijama našeg mozga. Shvatite bolje ispod!
Istraživanja pokazuju da je umjetna inteligencija (AI) sposobna generirati glazbu na temelju moždanih obrazaca, otvarajući vrata razumijevanju kako glazba utječe na um i emocije.
Rezultati pokazuju da se aktivnost mozga može prevesti u glazbene karakteristike kao što su žanr, ritam, raspoloženje i instrumentacija.
Do sada se rekonstrukcija zvukova iz aktivnosti mozga uglavnom istraživala u odnosu na jednostavne zvukove poput ljudskog govora i zvukova životinja.
Međutim, takva pionirska studija Googlea i Sveučilišta u Osaki proširila je te granice, zadirući u složeni svijet glazba, muzika.
(Slika: Shutterstock/Reprodukcija)
AI-jev proces stvaranja glazbe, nazvan Brain2Music, koristi slike mozga dobivene funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI).
Iz tih podataka AI uspostavlja veze između moždanih obrazaca i glazbenih elemenata kao što su žanr i raspoloženje.
Takav personalizirani pristup tehnologiji omogućuje proizvodnju glazbenih isječaka koji nalikuju isječcima glazbe koje su sudionici čuli tijekom skeniranja.
Iako je umjetna inteligencija postigla značajan uspjeh u stvaranju glazbe slične originalima, istraživači ističu da proces nije savršen.
Podudarnost između rekreirane glazbe i originalne glazbe bila je oko 60%, što ukazuje da je AI bilježi određene aspekte pjesama točnije od drugih.
Međutim, ovo revolucionarno otkriće nagovještava značajan potencijal za buduća istraživanja i razvoj u ovom području. Studija je također otkrila specifične regije mozga uključene u obradu glazbe.
Primarni slušni korteks, gdje se zvukovi interpretiraju, aktivira se prilikom slušanja glazbe, dok lateralni prefrontalni korteks, povezan sa značenjima i interpretacijom, igra ulogu važno.
Nadalje, istraživanje ukazuje na fascinantnu mogućnost rekonstrukcije pjesama koje ljudi zamišljaju u svom umu, nadilazeći fizički sluh.
Time znanstvenici otključavaju misterije duboke veze između glazbe i uma, otvarajući vrata sveobuhvatnijem razumijevanju načina na koji glazba oblikuje ljudsko iskustvo.
Studija bi također mogla imati praktične implikacije za razvoj personaliziranih glazbenih terapija i intuitivnijih interakcija između ljudi i tehnologije.
