Detaljan pregled drevnih i nedavno otkrivenih fosila otkrio je da je drevna vrsta bakterija fotosintetski, poznat kao Langiella scourfieldii, je među prvi koji su kolonizirali kopno prije više od 400 milijuna godina.
Ovo otkriće stavlja ovo biće u isti kontekst kao i prve biljke koje su ovdje rasle i sugerira da je također nastanjivalo tijela slatke vode i vruće izvore.
vidi više
Istražite nove okuse: probajte 'veganski losos'…
Arheolozi u Kini pronašli su zvona stara 2000 godina; znati…
Uz pomoć trodimenzionalnih rekonstrukcija, paleobiolog Christine Strullu-Derrien, iz Nacionalnog povijesnog muzeja Kraljevine Kingdom, promatrao je specifične osobine ovog mikroba, posebno njegovu sposobnost grananja - tipičan aspekt cijanobakterija iz tip Hapalosiphonacea.
Nalazište je identificirano u Rhynie Chertu u Škotskoj, poznatom kao najstariji očuvani kopneni ekosustav na svijetu.
Iako su mnogi oblici života identificirani u ovim fosilnim naslagama starim 407 milijuna godina, točna uloga koju cijanobakterije imaju u tom ekosustavu ostaje enigma.
Cijanobakterije, koje se ponekad pogrešno nazivaju plavo-zelene alge, bile su vitalne za nastanak života na Zemlji.
Prije otprilike 2,4 milijarde godina ti su mikroorganizmi odigrali ključnu ulogu u transformaciji atmosfere kopno kroz Veliki oksidacijski događaj, u kojem su velike količine kisika ispuštene u vode i gore u zraku.
Ova atmosferska transformacija, iako je korisna za oblike života koji napreduju u okruženjima bogatim kisikom kao što su ljude, bio je katastrofalan za organizme koji su se prilagodili okolišima s niskom razinom kisika, gaseći ih.
(Slika: otkrivanje)
Ipak, otporne cijanobakterije, za koje se vjeruje da potječu iz slatkovodnih okoliša, jednostavno su se prilagodile i razvile, kolonizirajući širok raspon staništa.
Nove studije o takvim mikroorganizmima pružaju više informacija o tome kako su osvajali svoj prostor tijekom evolucije.
Istraživači su bacili novi pogled na Langiella scourfieldii, bakterija prvi put otkrivena 1959. Iako je rane primjerke bilo teško identificirati, nedavna otkrića pružila su detaljniju analizu vrste.
Koristeći mikroskopiju super rezolucije i tehnike 3D rekonstrukcije, znanstvenici su uspjeli analizirati kako Langiella scourfieldii rastao.
Jedno od najznačajnijih otkrića bio je dokaz značajke zvane "pravo grananje".
Ovaj fenomen se događa kada se bakterije, rastući linearno, dupliciraju i formiraju novu liniju ili granu. Karakteristika sugerira da su bakterije živjele u vlažnim zemljama u blizini toplih izvora.
Istraživanje je također imalo koristi od drugih dokaza, uključujući analizu molekularnog sata i proučavanje razgranatog primjerka starog milijardu godina pronađenog u Africi.
Svi ovi podaci ukazuju da cijanobakterije, skupina kojoj pripada Langiella scourfieldii, imaju mnogo zamršeniju evolucijsku povijest od one koja se odražava samo u zapisima fosili.
