Unatoč poteškoćama s kojima se i danas susreću pri ulasku i ostanku u visokom obrazovanju, istraživanje na web stranici Quero Bolsa pokazuje da, dok Ukupan broj novopridošlica u brazilsko visoko obrazovanje porastao je za 48% od 2010. godine, ulazak autohtonih studenata na brazilske fakultete doživio je veliki skok veći.
Godine 2010. fakultete su upisala 2723 brucoša koji su se izjasnili autohtonim stanovništvom. U 2017. godini, prema posljednjim dostupnim podacima, bilo ih je 25.670, što je 9,4 puta više.
vidi više
Potvrđeno: Samsung doista proizvodi sklopive zaslone za…
Kina provodi eksperimente sa ribicama zebricama na svemirskoj stanici...
“Ono što zaključujemo jest da je ovo povećanje uvelike povezano s politikom kvota. Moramo ponuditi obrazovanje za te mlade ljude i uvjete za ulazak u visoko obrazovanje”, analizira menadžer za institucionalne odnose Quero Bolsa, Rui Gonçalves.
Prema Zakonu o kvotama (Zakon 12.711/12), 50% slobodnih mjesta na saveznim sveučilištima i federalnim visokim tehničkim obrazovnim ustanovama mora biti rezervirano za učenike iz javnih škola. Unutar zakona, upražnjena su mjesta rezervirana za crnce, smeđe i starosjedioce, prema postotku tih populacija u federalnim jedinicama.
Još jedna javna politika koju je istaknuo Gonçalves je program Bolsa Permanência, koji dodjeljuje financijsku pomoć studentima u ekonomski ugroženim situacijama. Stipendija za domorodačko stanovništvo iznosi 900 R$.
Danas je postotak studenata starosjedilačkog stanovništva u odnosu na ostale studente (0,68%) veći od ukupnog postotka starosjedilačkog stanovništva u u odnosu na broj stanovnika zemlje (0,43%), prema posljednjem popisu stanovništva Brazilskog instituta za geografiju i statistiku iz 2010. (IBGE).
Za koordinatoricu Kanindé – Associação de Defesa Etnoambiental, Neide Bandeira, prisutnost autohtonih ljudi u visokom obrazovanju donosi važan doprinos društvu.
“To je veliki dobitak i za neautohtono društvo. Oni donose kulturno opterećenje, dijele kulturno znanje. Počinju više komunicirati s drugim društvima i pomažu u smanjenju predrasuda”, kaže. Osim toga, doprinose znanstvenom razvoju zemlje, jer "počinju razvijati vlastita istraživanja, s autohtonom perspektivom", dodaje Neide.
Seringueira, Neide se borio za pristup vlastitom obrazovanju. Sa 12 godina napustila je selo u kojem je živjela i otišla studirati u Porto Velho. Obiteljski trud se isplatio i ona danas radi na tome da završi svoj doktorat iz geografije na Federalnom sveučilištu Rondônia. “Kada sam došao u grad Porto Velho, bio sam odlučan promijeniti priču u kojoj su se Indijanci uvijek loše snalazili. Htio sam da budu pobjednici. Učio sam prikazati povijest sa strane onih koji su prikazani kao poraženi.”
19. travnja poznat je kao Dan Indijanaca. Datum je 2. lipnja 1943. godine ustanovio tadašnji predsjednik Republike Getúlio Vargas. Dekret-zakon broj 5.540, koji je pokrenuo slavlje, temeljio se na Prvom međuameričkom indijanskom kongresu, održanom u Meksiku 1940. godine. Mjera je registrirana u Federalnim službenim novinama u to vrijeme.
