Najbolja preporuka za dobru prehranu je prehrana s dosta nutritivnih raznolikosti, puna voća, povrća i zelenila, te s raznolikim opcijama. Što se tiče soli, je li štetna za zdravlje? Koje su preporuke?
Česte upute i mjere opreza vezane uz sol povezane su s povećanjem krvni tlak i njegove posljedice, poput srčanog ili moždanog udara.
vidi više
Korisnici s završetkom NIS 7 dobivaju Bolsa Famíliu ove…
Dobit FGTS-a već je odlučena i bit će raspodijeljena radnicima…
Međutim, pojavilo se nešto novo o korištenju soli. O Sveučilišna bolnica u Bonnu, u Njemačkoj, proveo je istraživanje s ciljem analize učinaka prekomjernog unosa soli.
Jedno od otkrića o odnosu između prekomjerne konzumacije soli bilo je da ta radnja uzrokuje problemi s imunološkim sustavom.
Analize su pokazale da laboratorijski pokusi na štakorima, hranjenim viškom soli, izazivaju bakterijske infekcije u njihovim tijelima.
Ljudi korišteni kao dobrovoljci jeli su porcije sa 6 grama više soli nego što je uobičajeno u prehrani. Ta je konzumacija izazvala probleme u imunološkom sustavu dobrovoljaca, kao i kod štakora.
A Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje zdravu prehranu s unosom do 5 grama dnevno, što odgovara jednoj čajnoj žličici soli dnevno.
Međutim, ovaj uzorak soli uključen u prehranu dobrovoljaca odgovara dvama obrokima brze hrane dnevno. Odnosno, nije nešto nesrazmjerno nečijoj prehrani.
Institut Robert Koch, istraživačka ustanova i agencija njemačke savezne vlade, provela je analizu dnevne potrošnje njemačkog stanovništva.
Istraživanja pokazuju da građani ove zemlje konzumiraju prevelik udio soli. Ova količina odgovara 10 grama soli dnevno za muškarce, a 8 grama za žene.
Kako bismo razumjeli odnos između unosa soli i problema u imunološki sustav, bilo je potrebno proučavati organizam kao cjelinu. Ova se izjava odnosi na činjenicu da je proučavanje samo u kulturi stanica ograničeno i neučinkovito.
Istraživanja ističu da unošenje velike količine soli u prehranu dovodi do povećanja glukokortikoida. Oni inhibiraju funkciju imunoloških stanica.
Višak natrijevog klorida filtriraju bubrezi i eliminira urinom. Ovaj proces aktivira senzor koji uzrokuje nakupljanje glukokortikoida u tijelu i, posljedično, imunodeficijenciju.
Prije nije postojao takav odnos između soli i kvarova u obrani organizma. To je zato što je bila poznata sposobnost natrijevog klorida da ubija parazite u tijelu, što je bilo povezano s poboljšanim imunitetom.
Zato je ova studija Sveučilišne bolnice u Bonnu tako važna. Međutim, Katarzyna Jobin navodi da jedna studija nije dovoljna da ograniči odgovor, te je pogrešno generalizirati ga. Stoga je potrebno više pretraga koje se provode u cijelom organizmu.
Vidi također:
