Ako ste malo stariji, čuli ste nekoliko teorija o smaku svijeta. Posljednje su bile od 1999. do 2000. (slavna milenijska greška) i 2012. (što je činilo aluziju na drevna majanska predviđanja). Sada Sveučilište Harvard donosi novi datum navodne apokalipse.
Matematički izračun koji su 1960. godine napravili sveučilišni akademici predviđao je svojevrsni smak svijeta za nekoliko godina. Studiju su proveli Heinz von Foerster, Patricia M. Mora i Lawrance.
vidi više
Kina postavlja dvogodišnji cilj za masovnu proizvodnju robota...
Saznajte kako otići u mirovinu putem INSS-a, a da niste dosegli minimalni iznos…
Prema njima, kraj svijeta zakazan je za 13.11.2026. Drugim riječima, imamo još tri godine života ovdje.
Studija znanstvenika još 1960. godine došla je do zaključka da će do 2026. godine u svijetu doći do prenaseljenosti. U članku objavljenom u časopisu Science stoji da će ljudi gladovati i pokušati hrabro preživjeti.
“Ljudska će se populacija približiti beskonačnosti ako nastavi rasti kao u prošlim tisućljećima”, stoji u tekstu starom više od 60 godina.
Donekle je očito da su znanstvenici šezdesetih godina prošlog stoljeća napravili krivu procjenu. A osim toga, puno se toga dogodilo u 63 godine.
Jedna od točaka korištenih za pobijanje ove teorije su procjene Ujedinjeni narodi (UN), koji ima (puno aktualnija) predviđanja. Prema organizaciji, do 2030. godine na svijetu će biti ukupno 8,5 milijardi ljudi. A 25 godina kasnije imat ćemo 9,7 milijardi stanovnika.
Međutim, to ne olakšava puno. Nećemo umrijeti u “apokalipsi”, nego prenaseljenost svijeta još uvijek je nešto što zabrinjava znanstvenike, jer Zemlja nudi ograničene prirodne resurse.
Nadalje, rast stanovništva gotovo je uvijek povezan s urbanizacijom više prostora. Kao rezultat toga, krčenje šuma u okolišu može postati svojstveno. To bi izravno utjecalo na klimatske promjene.
Nadalje, postoji neizvjesna kvaliteta života.
To su točke o kojima od sada moramo bolje razmisliti.
Diplomirao društvene komunikacije na Federalnom sveučilištu Goiás. Strastveni ljubitelj digitalnih medija, pop kulture, tehnologije, politike i psihoanalize.
